Globalne aviokompanije suočene su s izazovom rasta cijena goriva, što ih je prisililo da podižu cijene karata i smanjuju kapacitete. Međutim, profitabilnost industrije sada zavisi od toga hoće li potrošači, suočeni s većim troškovima goriva za automobile, smanjiti svoje putne planove.

Savršena oluja za industriju

Prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, avioindustrija je predviđala rekordnu dobit od 41 milijardu dolara za 2026. godinu. Međutim, udvostručenje cijena avionskog goriva dovelo je te prognoze u pitanje, prisiljavajući kompanije da preispitaju svoje mreže letova i poslovne strategije. “Aviokompanije se suočavaju s egzistencijalnim izazovom”, rekao je Rigas Doganis, bivši direktor kompanije easyJet. “Morat će smanjiti cijene kako bi stimulisali slabiju potražnju, dok će ih veći troškovi goriva tjerati da ih povećavaju. To je savršena oluja”, dodao je Doganis.

Pritisak na cijene karata

Prošle godine industrija je zabilježila rekordni broj putnika, koji je čak za 9 posto premašio nivo prije pandemije. Međutim, sada je potrebno značajno povećanje cijena kako bi se nadoknadio rast troškova goriva, što dolazi u trenutku kada su potrošači već pod pritiskom zbog skupljeg benzina. “Jedini način da se podignu cijene je smanjenje kapaciteta”, istakao je Andrew Lobbenberg iz Barclaysa. Izvršni direktor United Airlinesa, Scott Kirby, izjavio je da bi cijene karata morale porasti za 20 posto kako bi kompanija pokrila veće troškove goriva.

Niskotarifni prijevoznici mogu se najteže suočiti s ovom situacijom, jer su njihovi putnici osjetljiviji na cijene od korporativnih klijenata. “Mislim da će za putnike koji su osjetljiviji na cijene, čak i kratka putovanja avionom biti zamijenjena željeznicom, autobusom ili drugim alternativama”, rekao je Nathan Gee iz Bank of America. Trenutni šok na tržištu nafte očekuje se da će proširiti jaz između finansijski jakih i slabijih aviokompanija, pri čemu će one sa robusnijim bilansima bolje podnijeti pritiske.