Ekonomski preokret
Američko tržište rada šokira analitičare: U martu zabilježen neočekivano snažan rast zaposlenosti
Američko tržište rada šokira analitičare: U martu zabilježen neočekivano snažan rast zaposlenosti
Vlada Sjedinjenih Američkih Država objavila je podatke koji su nadmašili očekivanja, pokazujući snažan rast broja radnih mjesta u martu mjesecu. Prema izvještaju Ministarstva rada, američka ekonomija je dodala 178.000 novih poslova, dok je stopa nezaposlenosti pala na 4,3 posto.
Ovaj rezultat predstavlja značajan preokret u odnosu na februar, kada je zabilježen gubitak od 133.000 radnih mjesta. Analitičari su, međutim, bili mnogo konzervativniji u svojim prognozama, očekujući rast od svega 59.000 poslova.
Ključni sektori i politički uticaj
Najveći doprinos oporavku dao je sektor zdravstva, koji je u martu zaposlio 76.000 radnika, nakon što je prethodnog mjeseca zabilježio pad zbog štrajkova. Značajan rast zabilježen je i u građevinarstvu, sa dodatnih 26.000 poslova.
Istovremeno, zaposlenost u saveznoj vladi nastavlja da opada, što je u skladu sa politikom predsjednika Donalda Trumpa usmjerenom ka smanjenju državnog aparata. Od oktobra 2024. godine, broj zaposlenih u ovom sekturu smanjen je za 11,8 posto.
Trump je već reagovao na pozitivne podatke, ističući kako njegova ekonomska politika daje rezultate uprkos uvodenju carina i drugih mjera koje su izazvale turbulencije u globalnoj trgovini.
Globalni kontekst i buduće perspektive
Ekonomski analitičari upozoravaju da pozitivni podaci iz marta ne smiju maskirati dugoročne izazove. “Rat na Bliskom istoku doveo je do skoka cijena nafte i poremetio lance snabdijevanja, što izaziva strahove od ekonomskog usporavanja širom svijeta, uključujući i SAD,” istaknula je Nancy Vanden Houten, glavna ekonomistica Oxford Economics-a.
Upravo ta neizvjesnost navodi Federalne rezerve da zadrže “čekajuću i posmatrajuću” poziciju po pitanju kamatnih stopa. Iako je stopa nezaposlenosti relativno stabilna, analitičari upozoravaju da se ispod površine krije značajna fluktuacija, gdje slab rast broja poslova prati pad ponude radne snage.
Pad ponude radne snage u velikoj mjeri se pripisuje Trumpovoj restriktivnoj politici prema imigraciji i široko rasprostranjenim naporima deportacije. Ovi martovski podaci daju novi zamah predsjednikovoj ekonomskoj agendi, ali ostaje pitanje koliko će dugoročno pozitivni trendovi biti održivi u svjetlu geopolitičkih tenzija i unutrašnjih političkih izbora.


