Azijske berze su u padu u četvrtak, dok cijene nafte skaču nakon izvještaja o novim napadima na brodove u Hormuškom tjesnacu i iračkim vodama. Ovi događaji podstiču inflaciju i guraju kamatne stope više širom svijeta.

Američka sirova nafta poskupila je 7,5 posto na 93,80 dolara po barelu, produživši rast od preko 4 posto tokom noći. Brent sirova nafta skočila je 7,7 posto na 99,03 dolara po barelu.

To se dogodilo unatoč planovima Međunarodne agencije za energiju da oslobodi 400 miliona barela nafte iz svojih rezervi, što je najveći takav potez u njenoj istoriji. SAD su najavile da će od sljedeće sedmice osloboditi 172 miliona barela nafte, kao dio plana IEA.

Napadi na tankere i direktan odgovor

Dva tankera u iračkim vodama pogođena su eksplozivom iz iranskih čamaca, izjavili su irački sigurnosni zvaničnici rano u četvrtak. Isto tako, irački zvaničnik je za državne medije rekao da su naftne luke “potpuno zaustavile rad”.

“Više tankera napunjenih iračkom naftom sada gori u Perzijskom zaljevu kod obale Basre, zahvaćeno plamenom i curi goruća nafta u vodu”, rekao je analitičar IG-a Tony Sycamore.

“Ovo izgleda kao direktan i snažan iranski odgovor na sinoćnju najavu IEA-e o masovnom oslobađanju strateških rezervi s ciljem smanjenja nezadrživih cijena.”

Iran je ranije pojačao napade na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu, poručivši svijetu da se pripremi za naftu po 200 dolara po barelu. U srijedu je prijavljeno da su tri plovila pogođena u vodama Zaljeva, dok su iranske Revolucionarne garde izjavile da su njihove snage pucale na brodove u Zaljevu koji nisu poslušali njihove naredbe.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u srijedu da je rat protiv Irana dobijen, ali da će ostati u borbi da završi posao, što je dodalo još neizvjesnosti u situaciju.

Posljedice na tržišta i inflaciju

Sve ovo bilo je loše za dionice. Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana pao je 0,8 posto, dok je Nikkei izgubio 1,6 posto, budući da je Japan veliki uvoznik nafte i plina.

I terminski ugovori na S&P 500 i Nasdaq pali su 0,8 posto. U Evropi, terminski ugovori na EUROSTOXX 50 pali su 0,6 posto, a DAX terminski ugovori kliznuli su 0,8 posto.

Podaci iz SAD-a pokazali su da je indeks potrošačkih cijena porastao 0,3 posto u februaru, u skladu s prognozama i iznad januarskog porasta od 0,2 posto, ali je postao zastario s obzirom da je rat s Iranom podstakao inflaciju.

Na tržištima obveznica, rizik od rastuće inflacije nadmašio je razmatranja o sigurnoj luci i gurnuo prinose više širom svijeta. Prinosi na 10-godišnje trezorske zapise porasli su za 4 bazna poena na 4,2472 posto u četvrtak, nakon što su skočili 6 bps tokom noći.

Terminski ugovori na fed funds produžili su pad jer su se investitori bojali da će viša inflacija otežati Federalnim rezervama ublažavanje politike. Tržišta se samo klade na još jedno smanjenje stope od strane Fed-a ove godine.

Opasnost od inflacije pokrenute energijom navela je tržišta da se klade da bi sljedeći potez Evropske centralne banke u vezi sa stopama mogao biti povećanje, možda već u junu.

Nervozni investitori tražili su likvidnost dolara, dok su izbjegavali valute zemalja koje su neto uvoznici energije, uključujući Japan i veći dio Evrope.

Euro je oslabio 0,3 posto na 1,1536 dolara, nakon što je zatvorio na najnižem nivou od novembra prošle godine. Dolar je porastao 0,1 posto na 159,12 jena, što je najjači nivo od januara kada su prijavljene provjere stopa od strane američkog Fed-a preplašile medvjede na jenu.

Australijski dolar, osjetljiv na rizik, izgubio je 0,4 posto na 0,7127 dolara, nakon što je u srijedu dostigao više od trogodišnji vrh od 0,7188 dolara kako su se kladili na skoro povećanje stope od strane njihove centralne banke.