Uzdrman svjetski poredak
Ademović: Izlazak SAD-a iz međunarodnih institucija loše za Evropu i BiH
Podijeli vijest
Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, upozorava da je aktuelni svjetski poredak ozbiljno poljuljan i da svjedočimo njegovom raspadu, te uspostavljanju novog svjetskog poretka.
Ademović smatra da izlazak Sjedinjenih Američkih Država iz značajnih međunarodnih institucija predstavlja dio tog procesa, te dodaje da se to ne dešava slučajno zbog, kako kaže, iznenadnih odluka predsjednika Donalda Trumpa, već da je to dio većeg plana. Kao primjer, Ademović navodi 2023. godinu kada je Azerbejdžan vojnom akcijom za samo tri dana vratio određene oblasti pod svoj suverenitet, bez ozbiljnijih reakcija svjetskih sila. “To je po meni bio početak realizacije plana o kojem sam ranije govorio. Svojim najbližim saradnicima tada sam rekao da više ništa neće biti isto. Za vrlo kratko vrijeme iza toga počela su strašna događanja u Gazi, ostalo uglavnom znamo i svakodnevno pratimo ta dešavanja”, kaže Ademović za Fenu.
On smatra da će se izlazak SAD-a iz brojnih međunarodnih institucija negativno odraziti na cijelu Evropu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, posebno u pogledu funkcionisanja i uticaja tih institucija.
Ademović naglašava značaj američke podrške u raznim tijelima i projektima koji su doprinosili vladavini prava i regionalnoj saradnji. Posebno ističe Haški tribunal, odnosno rezidualni mehanizam, koji je značajno doprinio sankcionisanju zločinačkog ponašanja pojedinaca i vlada koje su počinile genoćid i ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. “Medutim, ne treba se predavati i nikada se ne smije odustajati, treba biti proaktivan i ići uvjek korak naprijed. U tom kontekstu, mišljenja sam da Evropska unija treba osnovati ili podržati osnivanje ‘Safari tribunala’, koji bi se bavio istraživanjem i suđenjem raznim zločincima koji su terorizirali opkoljeno Sarajevo od 1992. do 1995. godine. Podsjećanja radi, u tom periodu u Sarajevu ubijen je preko 11 hiljada ljudi, od toga 1601 dijete. To ne smije ostati neprocesuirano”, naglašava Ademović.
Energetski sektor i obilježavanje 9. januara
Kada je riječ o izgradnji Južne plinske interkonekcije, Ademović tvrdi da je opredjeljenje svih političara u BiH da je taj plinovod strateški važan za zemlju i da se treba učiniti sve da se projekat što prije realizuje u skladu sa zakonskim propisima.
“Evidentno je da postoji nastojanja nekih političara koji dolaze iz reda hrvatskog naroda da taj projekat bude pod kontrolom hrvatskih kadrova. Čak se i putem nekih, poput Željane Zovko i Maxa Primorca, vrši dehumanizacija Bošnjaka da bi se popustilo tim nastojanjima i pritiscima. Tu po meni ne smije biti popuštanja i loših rješenja, po bilo kojoj cijeni”, ističe Ademović.
U oblasti energetike, Ademović ističe važnost donošenja zakona o proizvodnji i regulisanju električne energije, što je preduslov za izbjegavanje politike naplate za tzv. CBAM. Ovim zakonom bi se, između ostalog, riješila regulacija tržišta i uspostavila berza.
Ademović navodi da su u proceduri dva zakona: jedan u Domu naroda koji predviđa osnivanje berze u Mostaru, i drugi, usvojen u Predstavničkom domu, koji predviđa sjedište berze u Brčkom distriktu BiH. “Po meni je to bolje rješenje i zakon može biti brže usvojen po hitnom postupku, jer je već usvojen u Predstavničkom domu. Međutim, Dragan Čović već nekoliko puta javno objavljuje da taj zakon neće proći Dom naroda zbog sjedišta berze. Ako i dalje ostane pri tom stavu, neće biti moguće usvojiti taj prijedlog zakona u Domu naroda jer HDZ može uvijek uskratiti kvorum. Nije mi baš jasno zašto to Čović radi, jer Hrvati ne žive samo u Hercegovini, žive isto tako iu Posavini, u Brčkom disku, u kojem su dio aktuelne vlasti, i trebalo bi da mu je stalo do njih. Taj zakon bi već na narednoj sjednici Doma naroda trebao pokušati usvojiti, međutim, imajući u vidu dosadašnja događanja, nisam optimista”, navodi Ademović.
Govoreći o obilježavanju 9. januara kao neustavnog praznika, Ademović naglašava da osude nisu dovoljne i da je potrebno djelovanje nadležnih institucija.
“Postupanje protivno odlukama Ustavnog BiH je krivično djelo i kao takav sud zahtijeva reakciju nadležnih institucija, prije svega Tužilaštva i Suda BiH. Činjenica da tog dana redovno dolaze delegacije iz susjedne Srbije ukazuje na podršku te države protiv ustavnog djelovanja. To je svakako miješanje u unutrašnje stvari druge države, konkretno BiH, što je neprihvatljivo. Stoga, nadležne institucije trebaju zabraniti ulazak u BiH svim delegacijama i pojedincima koji dolaze na obilježavanje događaja koji je antiustavan i predstavlja akt podrivanja i rušenja ustavnog poretka BiH. To je sa aspekta vladavine prava apsolutno neprihvatljivo i tako ga treba i tretirati, ali ponovit ću, od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine”, poručuje Ademović.
Kritika Vlade Kantona Sarajevo
Ademović se osvrnuo i na pitanje čišćenja grada Sarajeva nakon obilnih snježnih padavina, ističući da su javna preduzeća, prije svih KJKP RAD, podbacila u organizaciji i radu, iako su meteorolozi blagovremeno najavili snijeg. Ademović smatra da je to posljedica postavljanja nekompetentnih kadrova na odgovorne pozicije.
Ademović ističe da je za direktora KJKP RAD imenovan komunikolog iz svijeta marketinga, koji je bio tek četvrti na listi konkursne komisije, ali je imenovan pod političkim pritiskom. “Ispred njega je bio boljih kadrova za tu poziciju, onih koji dolaze iz struke, i evo, pokazalo se, pao je na prvom ispitu. Usprotivio se sam tom imenovanju, ali odlučnost onih koji su vodili procese bila je presudna. Sada tu odlučnost svi osjećamo na vlastitoj koži. Nažalost, nije jedini nekompetentni kadar koji je postavljen na poziciji. Slična je situacija i sa Civilnom zaštitom, a to su ključne institucije u ovakvim vanrednim okolnostima”, zaključuje Ademović.
