Najveći bankrot u istoriji Austrije uništio najbogatijeg Nijemca: “Nasjeo sam na vrhunskog lopova”

Najveći bankrot u istoriji Austrije uništio najbogatijeg Nijemca: “Nasjeo sam na vrhunskog lopova”

prije 1 dan
Podijeli vijest

Najveći bankrot u poslovnoj historiji Austrije, kolaps nekretninskog diva Signa Holdinga, povlači za sobom i najbogatijeg Nijemca, Klaus-Michaela Kühnea, koji bi mogao izgubiti milijarde eura. U središtu priče je poduzetnik René Benko, kojeg Kühne sada otvoreno naziva prevarantom, i treća osoba koja je odigrala ključnu ulogu u ovoj skupocjenoj obmani.

Priznanje najbogatijeg Nijemca

Klaus-Michael Kühne, čije se bogatstvo procjenjuje na 38 milijardi eura, priznao je da je nasjeo na priču Renéa Benka. Samo u propali projekt izgradnje nebodera Elbtower u Hamburgu, Kühne je uložio oko pola milijarde eura, novac za koji i sam vjeruje da ga više neće vidjeti. U intervjuu za njemački Welt, ogorčeno je prokomentarisao svoju investiciju.

“Naseo sam na vrhunskog lopova. Nisam razumeo njegovu mrežu poslovanja.”

Ključna uloga trećeg čovjeka i sukob interesa

Iza cijele priče krije se treća osoba – Martin Wittig, zaposlenik jedne od Kühneovih kompanija. Upravo je Wittig spojio svog šefa s Benkom, predstavljajući ga kao “sjajnog poduzetnika”. Međutim, kako pišu austrijski mediji, Kühne nije znao ključni detalj: Wittig je bio i na Benkovoj platnoj listi. Iz podružnice Signe u Švicarskoj, Wittigu je isplaćeno 1,7 miliona eura za brokerske usluge, što predstavlja ogroman sukob interesa. Kada su novinari suočili Kühnea i Wittiga s ovim informacijama, Wittig je izrazio žaljenje i ponudio ostavku na sve funkcije.

Posljedice najvećeg bankrota u Austriji

Stečaj Signa Holdinga iz novembra 2023. godine najveći je u ekonomskoj historiji Austrije, s obzirom na to da je kompanija bila procijenjena na 27 milijardi eura. Pored holdinga, zahtjev za stečaj podnijele su i brojne druge kompanije unutar grupe. Sam René Benko nalazi se u pritvoru od kraja jula zbog sumnje u zloupotrebu privrednog poslovanja. Njegov pad pripisuje se preinvestiranosti u nekretninske projekte, čiju je likvidnost uništila inflacija i rast kamatnih stopa.