Ove hronične bolesti naglo se pogoršavaju sa porastom temperature

prije 5 h
Podijeli vijest

Toplotni talas se vratio i trajaće narednih nekoliko dana, što znači da se moramo dobro zaštititi od vrućine i sunca. Osobe sa hroničnim bolestima trebaju biti posebno oprezne, pored obavezne zaštite poput kreme za sunčanje, sunčanih naočala, šešira i dovoljnog unosa vode.

„Tijelo pokušava da stalno održava istu temperaturu, a jedan od načina da se to uradi je znojenje. Ljeti se više znojimo, pa lakše možemo dehidrirati, što uzrokuje razne zdravstvene probleme.“ — dr Sara Raf, porodični ljekar u Univerzitetskoj bolnici UNC Health, Čapel Hil

Kako bismo izbjegli dehidrataciju, važno je piti dovoljno vode. Ako se bavite sportom ili bilo kojom fizičkom aktivnošću, možda ćete trebati nadoknaditi elektrolite, poput natrijuma, kalijuma i magnezija.

„Uključite pauze u svoj plan vježbanja, uvijek u hladu ili zatvorenom prostoru.“ — dr Sara Raf

Čak i minimalni napori po visokim temperaturama mogu biti opasni. Simptomi poput mučnine, povraćanja, otežanog disanja, vrtoglavice, konfuzije i glavobolje mogu se javiti i kod osoba sa hroničnim zdravstvenim stanjima, čak i kada je bolest dobro kontrolisana.

„Kada postane veoma vruće i kada je sunce posebno jako, čak i normalne aktivnosti mogu biti rizične. Ljudi su već u opasnosti ako se samo upute u najbližu prodavnicu ili apoteku po vrućini. Čak i taj mali napor može ugroziti vaše zdravlje.“ — dr Marvin Mina, ljekar opšte prakse, bolnica Cedars-Sinai, Los Anđeles

Bolesti srca

Svako stanje koje utiče na srce može biti pogoršano toplotom i dehidratacijom, jer nedostatak vode utiče na volumen krvi i cirkulaciju. Srce mora više raditi da bi pumpalo krv po cijelom tijelu.

„Ovo povećano opterećenje na srce također može dovesti do srčanog udara.“ — dr Raf

Budite posebno oprezni sa fizičkim aktivnostima poput košenja travnjaka ili vježbanja po vrućini. Pijte dovoljno vode i pratite simptome. Osobe koje uzimaju diuretike, lijekove za visok krvni pritisak ili lijekove za srčanu insuficijenciju izložene su većem riziku od dehidratacije.

Problemi sa plućima

Kako tijelo pokušava da održi normalnu temperaturu, dolazi do ubrzanog disanja. Kod osoba sa plućnim problemima – HOBP, emfizem, intersticijalna bolest pluća ili bronhitis – ubrzano disanje dodatno opterećuje pluća.

„Ako imate bolest pluća, izbjegavajte izlazak napolje tokom najtoplijeg dijela dana, pokušajte da se ohladite i pijete puno vode. Vlažnost može dodatno otežati disanje i izazvati simptome astme, pa oboljeli uvijek treba da drže inhalator pri ruci.“ — dr Raf

Također, neke oblasti tokom ljeta imaju loš kvalitet vazduha zbog šumskih požara ili dugih sušnih perioda, pa je važno pratiti lokalne uvjete prije izlaska.

Glavobolje i migrene

Dehidratacija može izazvati glavobolje, a osobe sa migrenama mogu osjetiti češće napade.

„Ako znate da su promjene spoljašnjeg pritiska i toplote okidači za migrene, ostanite hidrirani, koristite elektrolite i ostanite u hladu. Ako morate napolje, zaštitite se šeširom, suncobranom i naočalama, i imajte lijekove pri ruci.“ — dr Raf

Čak i bez glavobolje, vrućina može usporiti misli i smanjiti kognitivne funkcije. Kada tijelu nedostaje vode, ono stavlja funkcije koje nisu neophodne u drugi plan, što može uticati na brzinu razmišljanja i koncentraciju.

Dijabetes

Vrućina i dehidratacija mogu izazvati fluktuacije nivoa šećera u krvi.

„Ako ne pijete dovoljno vode, nivo šećera može porasti, a ako se više trudite da se rashladite, nivo šećera može pasti. Visoke temperature također utiču na upotrebu insulina, čineći dijabetes nepredvidljivijim ljeti. Prilagodite lijekove i često provjeravajte šećer u krvi.“ — dr Raf

Problemi sa kožom

Toplina može pogoršati kožne probleme poput crvenila, ekcema i hronično suhe kože. Znojenje i češći tuševi dodatno mogu dehidrirati kožu.

„Ne zaboravite nanositi hidratantnu kremu nakon svakog tuširanja.“ — dr Raf

Također, moguće su alergijske reakcije na sunčeve zrake. Najbolja zaštita su kreme sa SPF-om i odjeća koja pokriva kritična područja. Ljudi su najviše izloženi suncu tokom rutinskih aktivnosti poput baštovanstva ili šetnje psa.

Autoimune bolesti

Direktna sunčeva svjetlost može povećati umor i bolove u zglobovima kod oboljelih od autoimunih bolesti poput Rejnoovog sindroma, skleroderme, Šegrenovog sindroma, lupusa i reumatoidnog artritisa.

Kod multiple skleroze i drugih neuroloških bolesti, povišena temperatura može pogoršati simptome. Fenomen poznat kao Uhthoff-ov fenomen javlja se i tokom vježbanja, u saunama, toplim kupkama, pa čak i pri konzumiranju vrlo toplih napitaka ili hrane. Povišena temperatura usporava ili blokira provodljivost nervnih impulsa, a kada se temperatura normalizuje, simptomi obično nestaju.

Savjeti stručnjaka

  • Hidratacija: Pijte dovoljno vode i jedite voće i povrće bogato elektrolitima.

  • Rashlađivanje: Koristite ventilator, rashladni prsluk ili boravite u klimatizovanim prostorijama.

  • Zaštita od UV: Nosite sunčane naočale, šešir i laganu odjeću koja blokira UV zrake, nanosite SPF kremu i ponovo je nanosite.

  • Lijekovi: Provjerite kako vrućina utiče na lijekove i pravilno ih čuvajte.

  • Pratite tijelo: Obratite pažnju na znakove iscrpljenosti i tražite medicinsku pomoć po potrebi.

  • Budite informirani: Pratite lokalna upozorenja o visokim temperaturama i pripremite kontakte za hitne slučajeve.

Najnovije vijesti

Video

Možda Vas interesuje