Nova studija otkriva da se znakovi multiple skleroze (MS) mogu pojaviti i do 15 godina prije nego što se bolest službeno dijagnostikuje.

Među najranijim simptomima nalaze se hronični umor, bol i anksioznost, koji se često zanemaruju jer se ne dovode odmah u vezu s ovom ozbiljnom bolešću. Multipla skleroza je autoimuna bolest koja napada mozak i kičmenu moždinu, a njeni najčešći simptomi uključuju probleme s hodanjem, vidom, utrnulost i grčeve u mišićima.

“Nešto se definitivno događa puno ranije nego što smo dosad mislili,” istakla je dr. Marta Ruiz-Alguero, glavna autorica studije.

Istraživanjem je obuhvaćeno 12.000 osoba, a naučnici su pratili njihove posjete ljekarima tokom čak 25 godina. Rezultati su pokazali da su osobe koje su kasnije dobile dijagnozu MS-a već 15 godina ranije češće tražile medicinsku pomoć zbog:

• hroničnog umora

• bolova

• vrtoglavica

• anksioznosti

• depresije

Zabilježene su i češće posjete psihijatru čak 12 godina prije dijagnoze, kao i posjete neurologu i oftalmologu zbog problema s vidom osam do devet godina ranije. Tri do pet godina prije dijagnoze primijećen je porast hitnih intervencija i radioloških pretraga, dok se neposredno prije dijagnoze značajno povećava broj specijalističkih pregleda.

Profesorica neurologije dr. Helen Tremlett upozorava da se ovi rani simptomi mogu lako zamijeniti s drugim stanjima, ali ističe da otkrića mogu pomoći u ranijem prepoznavanju bolesti i započinjanju terapije.

Šta je multipla skleroza?

Multipla skleroza je hronična i trenutno neizlječiva bolest koja napada nervni sistem. Može izazvati ozbiljne smetnje u pokretljivosti, koordinaciji, govoru i gutanju. Iako sama bolest nije smrtonosna, može dovesti do komplikacija koje predstavljaju prijetnju po život.

Procjene pokazuju da osobe s MS-om imaju i do 75% veći rizik od prerane smrti. Najčešće se dijagnostikuje između 30. i 50. godine života, ali se prvi simptomi mogu javiti znatno ranije.

Rano prepoznavanje usporava bolest

Tačan uzrok bolesti još uvijek nije poznat, ali među mogućim faktorima navode se:

• virusne infekcije

• nedostatak vitamina D

• pušenje

• gojaznost

• hronični stres

Iako ne postoji lijek za multiplu sklerozu, rana dijagnoza omogućava raniji početak terapije, što može znatno usporiti njeno napredovanje.

Oblici bolesti i liječenje

Multipla skleroza se može manifestovati kroz tri glavna oblika:

• Relapsno-remitentna: izmjenjuju se periodi pogoršanja i poboljšanja simptoma

• Sekundarno progresivna: simptomi se postepeno pogoršavaju bez poboljšanja

• Primarno progresivna: stalno pogoršanje simptoma od samog početka

Terapija može uključivati imunomodulatorne lijekove, steroide, lijekove protiv bolova i grčeva, kao i fizioterapiju i kognitivnu rehabilitaciju. Rana identifikacija bolesti može igrati ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta života oboljelih.