Nove sankcije Rusiji mijenjaju tržište dizela: Perzijski zaljev među najvećim dobitnicima

Novi paket sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini značajno će izmijeniti tokove svjetske trgovine dizelom, uz moguće posljedice po cijene, opskrbu i tržišne udjele. Analize pokazuju da bi od ovih promjena mogle najviše profitirati države Perzijskog zaljeva.

EU je odlučila zabraniti uvoz svih naftnih derivata proizvedenih od ruske sirove nafte, što će stupiti na snagu 2026. godine. Time se želi dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energije, a posebno dizela, koji je do sada činio veliki udio u europskom uvozu.

„Europa bi de facto kupovala derivate koji su se proizvodili od ruske nafte“, piše Reutersov kolumnist Ron Bousso.

Cijene rastu, zalihe niske

Dizel se koristi u gotovo svim granama industrije – od prometa do poljoprivrede – pa se smatra jednim od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti. U Evropi je posebno značajan jer se koristi u četvrtini svih automobila.

Iako ljeto tradicionalno donosi rast zaliha zbog povećane prerade u rafinerijama, trenutne zalihe dizela u SAD-u, Europi i Singapuru ostaju 20% ispod desetogodišnjeg prosjeka. To, uz poremećaje u proizvodnji i dodatne sankcije, povećava rafinerijske marže i podiže cijenu.

Na londonskom tržištu, dizel s niskim udjelom sumpora postao je skuplji od nafte za čak 27,70 dolara po barelu, što pokazuje koliko je tržište osjetljivo na nove zabrane.

Iran, Kanada i OPEC dodatno zakomplikovali situaciju

Pored sankcija, tržište je pogođeno iranskim napadom na izraelsku rafineriju u Haifi, zatvaranjem britanskih pogona zbog stečajeva i globalnom nestašicom ‘teške’ nafte. Američke sankcije na venezuelansku naftu, požari u Kanadi i smanjen izvoz iz OPEC-a dodatno su suzili ponudu.

Kako se EU pokušala prilagoditi?

Nakon što je 2023. godine EU zabranila direktan uvoz ruskog dizela, počela je povećavati uvoz iz Kine, Indije i Turske. Međutim, ove države su istovremeno značajno povećale uvoz ruske sirove nafte, pa su proizvodi izvoženi u EU i dalje nastajali preradom ruske nafte – što je sada nova sankcija direktno onemogućila.

Prema podacima kompanije Kpler, Indija je 2024. godine 38% svoje sirove nafte nabavljala iz Rusije, a iz Indije i Turske EU je uvozila gotovo 479.000 barela dnevno različitih goriva, uključujući dizel, kerozin i mazut.

Ko profitira?

Najveći dobitnici mogli bi biti Saudijska Arabija, UAE i Kuvajt – države koje imaju snažne rafinerijske kapacitete i koje nisu obuhvaćene novom zabranom, jer su klasificirane kao neto izvoznici sirove nafte.

Njihove rafinerije bi mogle povećati izvoz u Evropu i tako preuzeti tržišni udio od Indije, koja se sada nalazi pod pritiskom zbog visokog udjela ruske sirove nafte u vlastitoj preradi.

Ova preraspodjela bi mogla donijeti dodatne prihode zemljama Perzijskog zaljeva, ali i promijeniti postojeće geopolitičke ravnoteže u globalnoj energetskoj trgovini.