Gužve, skupi smještaj i nezadovoljni mještani: Gdje turisti više nisu dobrodošli?

Neke od najpoznatijih turističkih destinacija u Evropi u posljednje vrijeme suočavaju se s prekomjernim turizmom.

Stručnjaci za putovanja naveli su pet popularnih lokacija koje bi putnici trebali izbjegavati u 2025. godini.

Barcelona

Prema izvještaju Fodor’s Travela, u Barceloni postoji više od 10.000 turističkih apartmana na platformama poput Airbnbja, a cijene najma stambenih prostora porasle su za 68% u posljednjem desetljeću. Iako vlasti planiraju ukinuti sve licence za kratkoročni najam do 2028. godine i suzbiti ilegalni smještaj, mnogi stanovnici smatraju da je to prekasno.

Na društvenim mrežama, lokalno stanovništvo izražava nezadovoljstvo. Jedan korisnik piše: “Barcelona se pretvorila u zabavni park za turiste. Sve je preskupo. Kad idem na posao ili fakultet, moram izbjegavati turiste koji se naglo zaustavljaju kako bi fotografirali – i to u bilo koje doba dana, sedmice ili godine.”

Drugi dodaje: “Lokalno stanovništvo istisnuto je iz vlastitog grada zbog turizma. Trgovačke radnje zatvaraju se jer je turistički biznis isplativiji.”

Posebno je pogođena historijska gotička četvrt, gdje je koncentracija turističkih apartmana i atrakcija izuzetno visoka.

Mallorca

Ovaj predivni španski otok decenijama privlači turiste, a već se našao na Fodor’s “No List” popisu destinacija koje treba izbjegavati. Sve veći broj turista uzrokovao je velike gužve na popularnim plažama i u gradovima.

Jedan korisnik TripAdvisora napisao je: “Plaža Cala Deia je toliko pretrpana da policija mora regulirati promet na ulazu, a cijene su nevjerojatno visoke. More ima neugodan miris, podsjeća na kanalizaciju. Ljudi, zaobiđite ovo mjesto! Sve je puno Instagram influencera. Kakvo razočaranje.”

Balearska vlada uvela je turistički porez 2016., a on će 2025. dodatno porasti tokom ljetnih mjeseci. Porez se odnosi i na Menorcu, Ibizu i Formenteru. Također, kako bi suzbili tzv. “turizam ekscesa”, britanska ambasada i lokalne vlasti uvele su ograničenja u nekim resortima, uključujući zabranu prodaje alkohola tokom noćnih sati.

Kanarski otoci

Prošlog ljeta protesti protiv prekomjernog turizma proširili su se širom Evrope. Deseci hiljada ljudi okupili su se na plažama Mallorce i Kanarskih otoka s transparentima poput: “Vaš luksuz, naša bijeda” i “Kanari imaju svoje granice”.

Iako turizam značajno doprinosi ekonomiji – na Kanarskim otocima čini 35% BDP-a, donoseći 16.9 milijardi eura u 2023. – lokalno stanovništvo tvrdi da ne vide značajnu korist od toga.

Nestor Marrero Rodríguez, sekretar Udruge prijatelja prirode s Tenerifea, izjavio je za Euronews: “Britanski turisti su nesumnjivo najgori po ponašanju i vrlo burno reagiraju kad ih se suoči s njihovim ponašanjem i odbijanjem od lokalnog stanovništva.”

Vodič s Gran Canarije ističe važnost odgovornog turizma, dodajući da, iako su mnogi britanski turisti pristojni, značajan broj njih dolazi isključivo zbog sunca i jeftinog alkohola, što često rezultira problematičnim ponašanjem.

Lisabon

Broj turista u Lisabonu znatno je porastao, a stanovnici strahuju da bi grad mogao doživjeti sudbinu Venecije. U gradu s oko 546.000 stanovnika dnevno boravi između 30.000 i 40.000 turista. Još 2018. godine, novinar The Telegrapha upozorio je: “Centralne četvrti Lisabona i Porta postale su isključivo turističke zone. Primjerice, lisabonska Baixa, koja se prostire na samo 1.5 kvadratnih kilometara, sada ima više od 70 hotela, dok su restorani, suvenirnice i globalni trgovački lanci zamijenili lokalne trgovine.”

Prema Fodor’su, 60% smještaja u Lisabonu sada je namijenjeno kratkoročnom turističkom najmu, što je smanjilo ponudu dugoročnog stanovanja i drastično podiglo cijene nekretnina.

Venecija

Poznata po svojim kanalima i bogatoj historiji, Venecija se dugo suočava s problemom prekomjernog turizma. Prema istraživanju Holidua, u Veneciji na svakog stanovnika dolazi 21 turist. Unatoč uvođenju “dnevnog poreza za turiste” i zabrani velikih kruzera u gradskoj laguni, problem i dalje postoji.

UNESCO je čak razmatrao uvrštavanje Venecije na popis ugroženih gradova.

Vlasti su dodatno povećale turistički porez uveden 2024. – sada iznosi 10 eura za putnike koji unaprijed rezerviraju boravak kraći od četiri dana.