Evropski lideri koji se trenutno sastaju u Briselu na hitnim razgovorima, vrlo su blizu dogovora o planu koji predviđa značajno povećanje izdvajanja za odbranu u vrijednosti od 800 milijardi eura, a sve s ciljem jačanja podrške Ukrajini. Ovaj plan postaje ključan nakon što je Donald Trump obustavio američku vojnu pomoć Ukrajini i dijeljenje obavještajnih podataka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je trebao učestvovati putem video veze, prisustvovao je samitu i zahvalio Evropi na pomoći: “Vrlo smo zahvalni što nismo sami.”

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan za povećanje evropske odbrambene potrošnje, navodeći da je ovo “prelomni trenutak za Evropu i Ukrajinu.” Danska premijerka Mette Frederiksen dodala je: “Trošiti, trošiti, trošiti na odbranu i odvraćanje. To je najvažnija poruka.”

Međutim, plan bi mogao biti ugrožen stavom mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je zaprijetio vetom na tekst EU o Ukrajini. On je predložio da EU slijedi Trumpov pristup i započne direktne pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo oštre reakcije među evropskim liderima.

Plan uključuje kreditnu šemu od 150 milijardi eura, a veće fleksibilnosti u fiskalnim pravilima EU mogla bi omogućiti dodatnih 650 milijardi eura za potrošnju u odbrani. Također, Nijemci su se složili s izmjenama u ustavnom “kočnici duga”, čime će se osloboditi sredstva za vojnu proizvodnju.

Dok su neki lideri pozvali na širu koordinaciju evropskih odbrambenih kapaciteta, specifičan plan vojne pomoći Ukrajini za 2025. godinu još uvijek nije postignut, a ovi prijedlozi trebali bi biti finalizirani do kraja marta.