Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravi u Londonu na vanrednom samitu s desetak evropskih lidera, gdje se raspravlja o jačanju sigurnosne saradnje i podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije. Ovaj susret dolazi u trenutku kada se Kijev suočava s izazovima na bojnom polju, ali i sa sve složenijom diplomatskom situacijom, posebno zbog neslaganja unutar Evropske unije i neizvjesne američke podrške.

Sastanak u britanskoj prijestolnici održava se pod okriljem Evropske političke zajednice (EPC), foruma koji okuplja 47 evropskih zemalja i služi za koordinaciju odgovora na ključne izazove, uključujući sigurnosnu situaciju na kontinentu. Britanski premijer Keir Starmer domaćin je ovog sastanka, a među učesnicima su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, poljski premijer Donald Tusk i drugi visoki evropski zvaničnici.

Pomoć Velike Britanije i evropski planovi

Tokom samita, Velika Britanija je potvrdila novi paket vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 2,26 milijardi funti (oko 2,65 milijardi eura). Ova sredstva će biti finansirana dijelom iz profita zamrznute ruske imovine, a cilj je omogućiti Ukrajini nastavak odbrane od ruskih snaga koje su posljednjih sedmica intenzivirale napade duž fronta.

Pored britanske podrške, lideri EU razgovaraju i o dugoročnijim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale redovno snabdijevanje oružjem i obukom vojske, kao i potencijalne sankcije protiv Rusije i njenih saveznika. Francuska i Njemačka snažno zagovaraju daljnju vojnu podršku Kijevu, dok Mađarska i Slovačka nastavljaju s politikom protivljenja eskalaciji sukoba i zagovaranjem pregovora s Moskvom.

Neslaganja unutar EU i američka neizvjesnost

Iako većina članica EU pruža čvrstu podršku Ukrajini, podjele među evropskim liderima ostaju evidentne. Mađarski premijer Viktor Orbán otvoreno se protivi dodatnim sankcijama protiv Rusije i poziva na mirovne pregovore, dok slovački premijer Robert Fico dijeli sličan stav, tvrdeći da se rat ne može riješiti isključivo vojnim sredstvima.

Pored evropskih neslaganja, situacija u Washingtonu dodatno komplikuje budućnost američke podrške Ukrajini. Nedavni susret između Zelenskog i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvao je burne reakcije. Prema izvorima iz Bijele kuće, Trump je bio vrlo kritičan prema američkoj pomoći Ukrajini, tvrdeći da Evropa treba preuzeti veći teret finansiranja rata.

Ova Trumpova izjava izazvala je podjele među američkim zakonodavcima – dok su republikanci generalno podržali njegov stav, demokrati su izrazili zabrinutost da bi moguće smanjenje američke pomoći moglo oslabiti ukrajinske pozicije na frontu.

Moskva optužuje Kijev za napade na rusku teritoriju

Dok se Zelenski bori za jaču međunarodnu podršku, Moskva optužuje Ukrajinu za intenzivne napade na ruske regije u blizini granice. Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su ukrajinske snage izvele seriju artiljerijskih i dron napada na Belgorodsku i Kursku oblast, pri čemu je navodno poginulo više od 600 civila u protekle tri sedmice.

Ukrajinske vlasti nisu komentarisale ove optužbe, ali su ranije isticale da su napadi na ruske vojne ciljeve legitimni, posebno nakon što je Moskva intenzivirala bombardovanje ukrajinskih gradova poput Harkova i Odesse.

Zaključak samita i budući koraci

Samit u Londonu predstavlja ključni trenutak za ukrajinsku diplomatiju, jer Zelenski nastoji osigurati dugoročnu podršku saveznika u trenutku kada rat ulazi u treću godinu. Međutim, neslaganja unutar EU, neizvjesnost oko američke pomoći i sve složenija situacija na terenu ukazuju na to da će Kijev u narednim mjesecima morati tražiti nove strategije kako bi zadržao vojnu i diplomatsku inicijativu.