Nakon neuspjelog dogovora o iskorištavanju ukrajinskih prirodnih resursa sa Sjedinjenim Američkim Državama, Ukrajina se nalazi pred teškim izborom – prihvatiti nepovoljan mir i odricanje od okupiranih teritorija ili nastaviti borbu oslonjena samo na podršku evropskih saveznika.

Analitičari smatraju da bi Ukrajina bez američke vojne i finansijske pomoći teško mogla nastaviti sukob s Rusijom. Vojna oprema, municija i finansijska podrška koje SAD pružaju ključni su za sposobnost Ukrajine da održi odbrambene linije. Smanjenje ili potpuni prekid te podrške dovelo bi do ozbiljnih posljedica na terenu.

Trumpova taktika pritiska

Administracija Donalda Trumpa mogla bi smanjiti ili potpuno ukinuti podršku Ukrajini kako bi je primorala na prihvatanje kompromisa. Trump je u razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ponovio svoju želju da se predstavi kao mirotvorac.

„Nadam se da ću biti poznat kao mirotvorac. Ova situacija je veoma opasna i može dovesti do trećeg svjetskog rata. Riješit ćemo je“, izjavio je Trump, ponavljajući poruke iz svog inauguracijskog govora.

S obzirom na to da nije uspio okončati sukob prvog dana mandata, sada je odlučan da to učini u prvih 100 dana, najkasnije do Uskrsa. Njegov pristup uključuje snažan diplomatski pritisak, ali i potencijalno uskraćivanje resursa kako bi se Ukrajina primorala na pregovore.

Finansijska zavisnost od SAD-a

Podaci Mirovnog instituta iz Kiela pokazuju da je SAD od 2022. do 2024. godine Ukrajini obezbijedio oko 120 milijardi dolara pomoći. Američko Ministarstvo odbrane navodi nešto višu cifru – blizu 183 milijarde dolara od oktobra 2021. godine.

Trump tvrdi da Evropa nije ni blizu tih iznosa, ali podaci pokazuju da je Evropska unija u istom periodu pružila oko 138,7 milijardi dolara pomoći. Međutim, dok su Sjedinjene Države većinu novca dodijelile kao bespovratna sredstva, Evropska unija se uglavnom oslanja na zajmove, što znači da Ukrajina akumulira značajan dug prema evropskim institucijama.

Ko će preuzeti teret?

Ako SAD smanji podršku, glavni finansijski teret mogao bi pasti na Njemačku, koja je već osigurala više od 18 milijardi dolara pomoći. Iza nje slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (15,5 milijardi dolara), Japan (11 milijardi dolara) i Kanada (8,7 milijardi dolara).

Međutim, Njemačka se suočava s vlastitim ekonomskim problemima, uključujući stagnaciju privrede i pad od 0,2% u prošloj godini, zbog čega se njeno gospodarstvo naziva „bolesnikom Evrope“.

Uprkos ovim izazovima, evropski lideri najavljuju nastavak podrške Ukrajini. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je: „Budite jaki, hrabri, neustrašivi. Nikada niste sami.“

Budući njemački kancelar Friedrich Merz istakao je da Evropa mora postati manje zavisna od SAD-a u svjetlu Trumpovih izjava. Ipak, ostaje nejasno koliko će Evropa moći finansijski i vojno podržavati Ukrajinu ako Amerika potpuno obustavi pomoć.

Situacija ostaje neizvjesna, a Ukrajina će morati da pronađe alternativne izvore podrške kako bi nastavila odbranu i sačuvala teritorijalni integritet.