Bosna i Hercegovina privlači sve više stranih ulagača u obnovljive izvore energije
Podijeli vijest
Bosna i Hercegovina postaje sve privlačnija stranim investitorima za ulaganje u obnovljive izvore energije, iako u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti. Prema Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), najavljeno je više projekata u energetskom sektoru, s aktivnostima koje se očekuju u tekućoj i narednoj godini.
Značajni projekti i investitori
Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d.o.o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Kantona Sarajevo, koja je puštena u probni rad 2025. godine. Ovu investiciju realizovala je slovenačka kompanija Interenergo, članica austrijske Kelag grupe.
Među najznačajnijim investitorima u prethodnim godinama izdvaja se Lidl, čije se aktivnosti izgradnje prodajnih objekata nastavljaju i ove godine.
Kada je riječ o proizvodnim objektima, FIPA je izdvojila nekoliko kompanija:
- Austrijska kompanija ASTA Energy Transmission Components GmbH osnovala je firmu ASTA Bosnia d.o.o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), čiji su radovi u završnoj fazi.
- Belgijska kompanija Temex je, pored dugogodišnje proizvodnje građevinskog materijala u Orašju (TEMAX BH d.o.o.), pokrenula i proizvodnju u Brčko Distriktu, osnivajući kompaniju Temax Tech d.o.o. Brčko Distrikt.
- Slovenačka kompanija Iskra Tela L d.o.o. je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.
Rast stranih direktnih investicija
Prema prošlogodišnjim podacima, potvrđeno je značajno povećanje stranih investicija u Bosni i Hercegovini od 2021. godine.
- Prema prvim službenim podacima CBBH, direktne strane investicije (DSI) u 2ini su iznosile 1.895,6 miliona KM (969,2 miliona eura) i bile su veće za 24,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos DSI u 2023. bio je najveći od 2007. godine, odnosno u prethodnih šesnaest godina.
- Prema prvim dostupnim godišnjim podacima CBBH za platni bilans (s procijenjenim zadržanim zaradama), DSI su nastavile rast i u 2024. godini. Neto finansijska pasiva u 2024. iznosila je 2.036,8 miliona KM, što je 8,8 posto više u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa, reinvestirane zarade čine 1.251,7 miliona KM, odnosno 61,5 posto ukupnih DSI.
- Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za period januar – septembar 2024., direktne strane investicije su iznosile 1.477,4 miliona KM (755,4 miliona eura). Iako su u ovom periodu bile manje za 3,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, bile su veće za 32,5 posto u odnosu na prosječan iznos istog perioda za ranijih pet godina.
Ključne zemlje i sektori ulaganja
U prvih devet mjeseci 2024. godine, zemlje sa najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su:
- Hrvatska (252,5 miliona KM)
- Njemačka (240,2 miliona KM)
- Slovenija (193,4 miliona KM)
Značajna povećanja kapitala (preko 100 miliona KM) registrovane su i za Austriju (178,8 miliona KM), Veliku Britaniju (135,6), Srbiju (110,8) i Nizozemsku (105,5 miliona KM). Zemlje EU su u navedenom periodu investirale 73,5 posto ukupnog iznosa DSI u Bosni i Hercegovini, što iznosi 1.086,5 miliona KM.
Djelatnosti (NACE Rev.2) u okviru kojih je registrovano najviše DSI u BiH za prvih devet mjeseci 2024. su:
- Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (388,7 miliona KM)
- Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (218,9 miliona KM)
- Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (139,5 miliona KM)
- Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (132,6 miliona KM)
Značajna povećanja registrovana su i za djelatnosti kao što su proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (92,2 miliona KM), vađenje metalnih ruda (64,2), proizvodnja prehrambenih proizvoda (59,4), telekomunikacije (50,0), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (49,7), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (38,7), djelatnosti kockanja i klađenja (33,5), djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (32,6) i uredske, administrativne i pomoćne djelatnosti (31,8 miliona KM).