Uoči sutrašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, istraživanja javnog mnijenja i dalje favoriziraju demohrišćansku Uniju CDU/CSU i njenog kandidata za kancelara Friedricha Merza. Međutim, rezultati ukazuju na to da bi proces formiranja vlade mogao biti dugotrajan i složen.

Jučerašnja istraživanja javnog mnijenja pokazala su različite rezultate, koji bi mogli dovesti do različitih mogućnosti za postizanje koalicijskih sporazuma nakon izbora.

Prema podacima instituta Forsa, Unija CDU/CSU može računati na podršku 29 posto birača. S druge strane, anketa instituta Allensbach, sprovedena za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), pokazuje da ta podrška iznosi 32 posto. Treće istraživanje, objavljeno na javnom servisu ZDF, Uniji daje 28 posto glasova.

Sve tri ankete provedene su na uzorku od oko 1500 ispitanika, uz moguću statističku grešku od tri posto, što znači da su konačni ishodi i potencijalni koalicioni dogovori još uvijek neizvjesni.

Rezultati posljednjih anketa za CDU/CSU:

• Institut Forsa: 29%
• Frankfurter Allgemeine Zeitung: 32%
• ZDF: 28%

Strah unutar CDU-a zbog pada ispod 30%

U zavisnosti od rezultata izbora, Unija bi mogla biti u situaciji da joj za formiranje vlasti bude potreban samo jedan ili čak dva koalicijska partnera, što bi u slučaju velikih političkih razlika moglo dodatno otežati pregovore.

Prema analizi Spiegel Onlinea, unutar CDU-a raste zabrinutost zbog mogućnosti da podrška padne ispod 30%, što bi oslabjelo poziciju Friedricha Merza, lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i kandidata za kancelara.

Jedan od ključnih faktora koji bi mogao uticati na ishod izbora jeste odluka Merza da prije nekoliko sedmica uz podršku Alternative za Njemačku (AfD) progura zakone o ograničenju migracija, što je moglo potaknuti neodlučne birače da podrže stranke lijevog spektra.

Protesti zbog saradnje s AfD-om

Nakon sporne inicijative u Bundestagu, stotine hiljada građana širom Njemačke izašlo je na ulice protestujući protiv saradnje centrističkih stranaka s desno-populističkim AfD-om.

To je djelomično uticalo na jačanje stranke Ljevica, koja se do prije nekoliko sedmica nalazila ispod izbornog praga od 5%, ali sada u anketama bilježi stabilnu podršku iznad tog praga, a u nekim istraživanjima dostiže čak i 8%.

CDU/CSU nastoji ostvariti rezultat iznad 30% kako bi imala mogućnost formiranja stabilne “velike koalicije” sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD), koju trenutno predvodi kancelar Olaf Scholz.

Iako je CDU/CSU tokom posljednje tri godine bila jedan od glavnih kritičara rada vlade socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja se raspala zbog unutrašnjih nesuglasica u novembru prošle godine, demohrišćani i dalje imaju najviše zajedničkih stavova upravo sa SPD-om, posebno po pitanju smanjenja neregulisanih migracija.

Pistorius popularniji od Scholza

Ako SPD postane dio buduće koalicije, očekuju se kadrovske promjene, pri čemu se najčešće spominje mogućnost odlaska Olafa Scholza s vodeće pozicije zbog njegove nepopularnosti. Trenutni ministar odbrane Boris Pistorius bilježi bolje rezultate u anketama i mogao bi igrati značajnu ulogu u mogućoj “velikoj koaliciji”.

Postoji i mogućnost saradnje CDU/CSU sa Zelenima, koji u anketama imaju podršku od oko 15%. Međutim, lider CSU-a Markus Söder već je jasno stavio do znanja da se protivi takvom scenariju:

“Dok sam ja na čelu CSU-a, koalicije sa Zelenima neće biti,” izjavio je Söder više puta u posljednjim sedmicama.

Demohrišćani se ipak više slažu s liberalima iz FDP-a, ali postoji neizvjesnost hoće li FDP uopšte preći izborni prag i ući u novi Bundestag. FDP posljednjih dana nastoji uvjeriti birače da bi koalicija Unije, SPD-a i liberala bila najbolje rješenje, iako je upravo sukob između SPD-a i FDP-a bio jedan od razloga raspada prošle vlade.

Dodatnu neizvjesnost donosi novoosnovana stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), ljevičarsko-populistička partija nastala iz stranke Ljevica, čiji uspjeh na izborima može imati značajan utjecaj na formiranje buduće vlade.

Kakvu će ulogu imati populisti?

Iako populističke partije s lijevog i desnog spektra, poput AfD-a, koji stabilno ima podršku od oko 20%, vjerovatno neće biti dio buduće vlade, njihov izborni rezultat mogao bi značajno uticati na raspored snaga u Bundestagu i mogućnosti formiranja kabineta pod vođstvom Friedricha Merza.

Nakon što je CDU/CSU došao pod kritike zbog saradnje s AfD-om u Bundestagu, Merz posljednjih dana naglašava da će ta stranka biti isključena iz bilo kakvih postizbornih dogovora.

Iako se predizborna debata posljednjih dana djelimično preusmjerila na vanjskopolitička pitanja nakon govora američkog predsjednika J.D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, ključne teme ostaju smanjenje migracija i ekonomski oporavak Njemačke.

Friedrich Merz je najavio da će, ako dobije mandat za formiranje vlade, nastojati uspostaviti funkcionalnu koaliciju do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, što znači manje od dva mjeseca nakon izbora.