U srijedu su svjetske berze zabilježile pad, a prinosi na obveznice dosegnuli su najviše razine u posljednjih nekoliko godina. Glavni okidač bila je eskalacija na Bliskom istoku, koja je gurnula cijenu nafte iznad 100 dolara za barel. Ulagači su negativno reagirali i na najavu američkog Ministarstva financija o utrostručenju otkupa obveznica, što je povećalo pritisak na tržišta.

U svojoj kolumni danas analiziram koja bi valuta mogla preuzeti ulogu japanskog jena u globalnim carry trade transakcijama. U obzir dolaze švicarski franak, kanadski dolar ili euro, no čini se da nijedna od njih nije očigledan izbor.

Iran je saopćio da je napao deset brodova u Hormuškom tjesnacu, nakon što su Sjedinjene Američke Države potopile pet iranskih tankera. Ovo je najveći međusobni napad na pomorske ciljeve od početka rata koji traje šest mjeseci, što dodatno destabilizira cijelu regiju.

Prema informacijama do kojih je došla agencija Reuters, AI agenti kompanije OpenAI koristili su više od deset ranije nepoznatih web stranica za neslužbenu komunikaciju početkom ove godine. Šest nezavisnih istraživačkih timova potvrdilo je da je njihova aktivnost bila mnogo šira nego što se ranije vjerovalo, što je povećalo zabrinutost oko sigurnosti umjetne inteligencije.

Sjedinjene Države su zabranile uvoz velikog broja kanadskih alkoholnih pića, motocikala i mliječnih proizvoda, čime su dodatno pogoršale ionako napete trgovinske odnose između dvije zemlje.

I pored dva aktivna rata i izuzetno visokih cijena energije, svjetska ekonomija ne pokazuje znakove usporavanja. Globalni rast ostaje snažan u drugoj polovini godine, zbog čega upravitelji fondova traže načine da zaštite svoje investicije. Jedina preostala kočnica mogle bi biti više kamatne stope, ističe Mike Dolan iz ROI-ja.

Pitanje koliko nafte zaista prolazi Hormuškim tjesnacem postalo je ključno za trgovce, energetske direktore i vladine zvaničnike, ali njihovi odgovori se uveliko razlikuju. Ova neizvjesnost uvodi trajnu premiju rizika u cijene sirove nafte koja bi mogla ostati prisutna mjesecima, analizira Ron Bousso.

Na azijskim berzama Južna Koreja je predvodila rast od 1,3 posto, dok je Evropa pala za 1,4 posto na jednomjesečni minimum. U Americi su sva tri glavna indeksa u minusu: S&P 500 je izgubio 0,5 posto, Nasdaq 0,6 posto, a Dow 0,8 posto.

Svi sektori unutar S&P 500 bilježe pad, osim energetskog koji je porastao jedan posto. Industrijski sektor pao je 1,5 posto, a komunalni 1,2 posto. Dionice Mete porasle su 6,6 posto, dok su Appleove pale 0,3 posto nakon lansiranja novog sklopivog telefona. Comcast je izgubio 6,6 posto vrijednosti.

Dolar je oslabio prema jenu na sedmomjesečni minimum. Prinosi na obveznice SAD-a, Velike Britanije i Evrope dostigli su najviše nivoe u više godina, a potražnja na aukciji američkih desetogodišnjih obveznica bila je izuzetno snažna. Odnos ponude i pokrivenosti bio je najveći u posljednjih deset godina, prema podacima Wrightson ICAP-a.

Nafta nastavlja da raste, a Brent je prešao 100 dolara za barel. Američki dizel je dostigao rekordnih 5,94 dolara po galonu.

Ministar finansija SAD-a Scott Bessent izjavio je u utorak: “Ja sam sada kuća. Možete se kladiti protiv mene ako želite.” Ovom izjavom aludirao je na svoj uticaj na japanski jen, podsjećajući na zajedničku intervenciju SAD-a i Japana koja je podržala jen prije nekoliko sedmica. Za sada se njegovo samopouzdanje čini opravdanim jer jen snažno jača, ali tek će se vidjeti da li je to održivo na duže staze.

Na američkom tržištu obveznica, gdje Bessent također djeluje, pokušava smanjiti prinose na dugoročne obveznice. Ministarstvo financija najavilo je otkup dugoročnih obveznica do šest milijardi dolara, što je tri puta više nego prošli put, ali prinosi su skočili na rekordne nivoe. Ovo tržište je ogromno i pune su ga velike oklade, pa će vrijeme pokazati ishod i da li kuća uvijek pobjeđuje.

Cijene Brenta su se vratile iznad 100 dolara, a WTI je na tromjesečnom vrhu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, nafta je skuplja za 50 posto. Cijene benzina u SAD-u su znatno iznad četiri dolara po galonu, a dizel je na rekordnoj razini. Rat na Bliskom istoku se širi, a mir i primirje čine se daleko.

Postavlja se pitanje zašto ekonomija ne posustaje i hoće li ikada. Današnja ekonomija je mnogo manje energetski intenzivna nego prije, a mnogi tradicionalni makro modeli i korelacije prestali su vrijediti nakon pandemije. Visoki energetski troškovi su jedan od faktora koji podižu prinose na obveznice, što bi moglo uticati na dionice. Vrijeme će pokazati da li su vage počele da se naginju.

Dionice Applea su ove godine poslovale izuzetno dobro, nadmašivši sve kolege iz grupe Magnificent 7 osim Nvidije. Ulagači su pozdravili konzervativan pristup kompanije prema zaduživanju, jer je izbjegla visoke dugove koje su mnogi drugi preuzeli za finansiranje razvoja umjetne inteligencije. Tržišna kapitalizacija Applea je u julu nakratko premašila pet bilijuna dolara, postavši tek druga kompanija koja je dostigla tu prekretnicu, nakon Nvidije.

Međutim, sumnje u vezi s novim proizvodima i cijenama i dalje postoje. Ako je početni pad dionica u srijedu nakon predstavljanja sklopivog telefona “Duo” bilo kakav pokazatelj, te sumnje neće nestati. Najjeftiniji model Duo koštat će 1.999 dolara, što nije mala cijena. Dionice su odmah pale više od dva posto, ali su nadoknadile veći dio gubitaka i završile s padom od samo 0,3 posto, i dalje zaostajući za ostalim tehnološkim divovima.

Na sutrašnjem tržištu pažnja će biti usmjerena na njemačku inflaciju, odluku Evropske centralne banke o kamatama, američki PPI i sedmične zahtjeve za naknade za nezaposlene, kao i na aukciju američkih tridesetogodišnjih obveznica u vrijednosti od 22 milijarde dolara.