Na komemoraciji u Grabovici, povodom 33. godišnjice stradanja 33 hrvatska civila, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je istaknuo kako Bosna i Hercegovina ne može izgraditi stabilno, demokratsko i evropsko društvo bez suočavanja s ratnom prošlošću i rasvjetljavanja sudbine svih žrtava.

Čović se obratio prisutnima i naglasio važnost očuvanja sjećanja na ubijene civile više od tri decenije nakon zločina.

„Drago mi je da se okupljamo 33 godine nakon ovog stravičnog zločina, upravo za 33 žrtve naše Grabovice. Broj 33 je znakovit, barem kada su u pitanju katolici i Hrvati”, rekao je Čović.

Naglasio je da komemoracija ne smije biti samo podsjećanje na tragediju, već i trajna opomena budućim generacijama.

Prema njegovim riječima, društvo u Bosni i Hercegovini neće moći istinski krenuti naprijed ukoliko se ne otvore pitanja ratnih zločina, nestalih osoba i odgovornosti za počinjena djela.

„BiH nikada neće profunkcionirati kao normalno, evropsko, civilizirano društvo dok ne raščistimo s prošlošću, s našom historijom”, poručio je.

Posebno je pozvao sve koji eventualno imaju informacije o sudbini nestalih žrtava da ih podijele s nadležnim institucijama i porodicama koje decenijama čekaju odgovore.

„Ako oni koji su činili zločine, oni koji su ih naredili i oni koji su ih proveli imaju ikakve savjesti i odgovornosti prema svojoj djeci i svojim porodicama, neka barem otkriju mjesta gdje su pokopali žrtve ili kažu šta se s njima dogodilo”, kazao je Čović.

Čović se osvrnuo i na aktuelne reakcije u Bosni i Hercegovini nakon smrti i sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i na prisustvo pojedinih predstavnika političkog vrha Republike Srpske njegovom posljednjem ispraćaju.

Kazao je da razumije bol svih porodica koje su izgubile svoje najbliže, naglasivši posebno patnju majki koje su tokom ratova ostale bez djece i članova porodice. „Majke i žene najveća su žrtva svakog rata. One najviše nose patnju. Uglavnom nisu nosile oružje i uniforme, a patnja je išla preko njihovih leđa. Moramo razumjeti svaku majku koja žali za svojima”, rekao je.

Prema njegovim riječima, društvo koje odbija suočiti se s vlastitom prošlošću rizikuje da iste podjele i sukobe prenosi na buduće generacije. „Dok ne raščistimo s historijom, bojim se da ćemo biti zakopani u blatu prošlosti. To nikako nije dobro”, poručio je.

Na pitanje treba li krivično odgovarati za veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, Čović je kazao da je zakon po tom pitanju jasan. „To je pravna država, poštovali je ili ne. Tamo je vrlo precizno napisano kakav je odnos svakoga od nas kada je u pitanju zločin”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

U selu Grabovica, koje pripada župi Drežnica kod Jablanice, u septembru 1993. godine ubijena su 33 hrvatska civila. Za zločin su odgovorni pripadnici Armije RBiH, među kojima i pripadnici 9. brdske brigade. Među žrtvama bila je i četverogodišnja Mladenka Zadro, najmlađa stradala osoba, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić.

Prema dostupnim podacima, dio tijela ubijenih civila bačen je u Neretvu, dok su pojedine žrtve zakopane u blizini svojih kuća. Zločin su preživjela dvojica dječaka, Goran i Zoran Zadro, koji su se tokom napada uspjeli sakriti u grmlju.

Za pojedinačna ubistva u Grabovici do sada je pravosnažno osuđeno pet pripadnika Armije RBiH, dok odgovornost osoba koje su eventualno naredile zločin nije pravosnažno utvrđena.

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu za slučaj Grabovice odgovaralo se i u okviru postupka protiv Sefera Halilovića. Halilović je oslobođen odgovornosti po osnovu komandne odgovornosti.

Obilježavanje 33. godišnjice stradanja organizirala je Udruga hrvatskih stradalnika „Grabovica '93” iz Mostara. Program je počeo polaganjem vijenaca na spomenik civilnim žrtvama, nakon čega je organiziran Put križa prema mjesnom groblju.

Obilježavanje godišnjice završava svetom misom posvećenom ubijenim civilima Grabovice, uz poruke da se njihova imena i stradanje moraju čuvati od zaborava, ali i da se sudbina svih žrtava i nestalih mora konačno rasvijetliti.