Predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je za Sputnjik da njemački kancelar Friedrich Merz djeluje u interesu vojne industrije te da su mu potrebna dodatna sredstva i narudžbe oružja iz Ukrajine kako bi i sam imao koristi.

Zaharova je naglasila da se trenutno nalazi u Siktivkaru, gradu u Republici Komi, te da ta regija na sjeveroistoku Rusije po površini nadmašuje ili je barem uporediva s cijelom Njemačkom.

„Ministar vanjskih poslova Njemačke (Johan) Wadephul kazao je da nije naročito zadovoljan Ukrajinom. Moglo bi se pomisliti da je možda pročitao izvještaj Evropske unije o ljudskim pravima i da je zgrožen bezakonjem koje vlada u Ukrajini u vezi sa svim – njenim građanima, pravilima i zakonima koji regulišu savremeni život u pogledu ljudskih prava, pa čak i časti, dostojanstva i morala. Ali ne, on je nezadovoljan Ukrajinom, kijevskim režimom i vladom Ukrajine iz potpuno suprotnog razloga. On je rekao da su uputili premalo vojnih porudžbina njemačkom vojno-industrijskom kompleksu”, kazala je Zaharova.

Dodala je kako su veze između Merza, Wadephula i njihovog tima s vojno-industrijskim kompleksom dugogodišnje.

„On ne samo da lobira za njih, on im u suštini služi. On je rob, Merz je rob vojno-industrijskog kompleksa. Naravno, potrebno je više novca i više porudžbina kako bi i Merz dobio svoj dio. A da bi se u potpunosti shvatila priroda zemlje protiv koje žele da upotrebe još više oružja, moraju da shvate da je jedan, samo jedan region, naše ogromne domovine, veći po površini od cijele njihove Njemačke”, zaključila je Zaharova.

Ranije danas, njemački ministar vanjskih poslova Johan Wadephul pozvao je Ukrajinu da poveća narudžbe naoružanja od njemačkih odbrambenih kompanija, naglasivši da bi jaka njemačka podrška Kijevu trebala koristiti i domaćoj odbrambenoj industriji.

U podkastu lista Bild, Wadephul je kazao kako je Njemačka sada “najveći podržavalac Ukrajine” te da bi njemačka odbrambena industrija trebala imati koristi od toga.

Spomenuo je i da je o većim ukrajinskim narudžbama od njemačkih proizvođača razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom nedavnog posjeta Kijevu.

Zaharova se osvrnula i na druge teme, te je u vezi sa zapljenom naučnoistraživačkog broda “Profesor Molčanov” poručila da će se Rusija suprotstaviti naporima norveških vlasti da otežaju aktivnosti ruskih struktura na Špicbergenu i postepeno smanje prisustvo Moskve na tom arhipelagu.

„Uvjereni smo da se iza postupaka norveških vlasti vidi nastojanje da se maksimalno oteža rad ruskih operatera na Špicbergenu, prije svega kompanije “Arktikugalj”, i da se postepeno ide ka smanjenju ruskog prisustva na arhipelagu. Tome ćemo se na svaki način suprotstavljati, jer se time krše svi mogući dogovori”, rekla je Zaharova na brifingu.

Ocijenila je da postupci Norveške prilikom zadržavanja broda izgledaju kao “dobro osmišljena i pažljivo pripremljena operacija”, te da je neuobičajena i brzina kojom je norveški prvostepeni sud prihvatio zahtjev ukrajinskih kompanija za pljenidbu broda.

„U cjelini, čitava ova priča s brodom “Profesor Molčanov” još je daleko od rješenja. Brod je i dalje pod zaplenom u luci Barentsburg usljed primjene prinudnih mjera norveškog pravosudnog sistema”, rekla je Zaharova i dodala da su se gotovo svi članovi posade i putnici sa zaplijenjenog broda već vratili svojim kućama.

Podsjećamo, ruski naučnoistraživački brod “Profesor Molčanov” zaplijenjen je u Norveškoj na osnovu sudske odluke u okviru tužbe ukrajinske kompanije Naftogas i još uvijek se nalazi u luci Barentsburg na Špicbergenu. Ruski ambasador u Norveškoj Nikolaj Korčunov ranije je izjavio da će advokati podnijeti žalbu na odluku norveškog suda.

Kancelarija guvernera Špicbergena saopćila je u utorak da je 69 ruskih državljana s broda “Profesor Molčanov” vraćeno u Rusiju, te da su istog dana stigli u Murmansk, gdje ih je, između ostalih, dočekao gubernator Murmanske oblasti Andrej Čibis.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je zapljenu civilnih brodova i napade na civilne trgovačke brodove nazvao oblikom “državnog terorizma”.