Slovenija planira sveobuhvatnu reformu obrazovnog sistema, a ministar obrazovanja, nauke i mladih Borut Rončević najavio je ukidanje devetogodišnje osnovne škole i postepeni povratak na preoblikovani osmogodišnji model. Prve promjene trebale bi zaživjeti u školskoj 2028/2029. godini, a odluka je donesena nakon loših rezultata na PISA testiranju 2025.

Slovenski petnaestogodišnjaci su, prema međunarodnom istraživanju, ostvarili najslabije rezultate od početka učešća zemlje u ovim procjenama, što je bio povod za najavljene izmjene. Rončević je trenutno stanje u obrazovanju ocijenio kao “vrlo loše” i istakao da je dosadašnji trend “katastrofalan”, naglasivši da rezultati nisu kritika učenicima niti nastavnicima, već upozorenje da sistem zahtijeva suštinske promjene.

Planirana reforma, pored povratka na osmogodišnje osnovno obrazovanje, obuhvata strožije kriterije ocjenjivanja, jačanje radnih navika i smanjenje obima nastavnih planova. Umjesto pukog memorisanja, veći akcenat će biti na razumijevanju gradiva, a najavljena je i snažnija podrška nadarenim učenicima te ranija pomoć onima koji zaostaju u nastavi.

Ministarstvo će jasnije definisati standarde znanja, izmijeniti sistem ocjenjivanja, državne provjere i ispite mature, a posebna pažnja posvetiće se ranijem opismenjavanju, većoj autonomiji nastavnika i škola te smanjenju administrativnog opterećenja. U narednom periodu detaljno će se razraditi organizacioni model osmogodišnje škole, prelazno razdoblje i izmjene nastavnih programa.

PISA pokazala pad znanja

Rezultati PISA 2025 otkrivaju da su slovenski učenici u prirodnim naukama približno na nivou OECD prosjeka, dok su u matematici i čitalačkoj pismenosti ispod tog prosjeka. Prije tri godine bili su iznad prosjeka u matematici i prirodnim naukama, a jedino je čitalačka pismenost bila slabija od OECD prosjeka.

Osnovni nivo matematičke pismenosti sada postiže 65 posto učenika, a u čitalačkoj pismenosti 64 posto, dok je OECD prosjek 69 posto. Najviši nivo čitalačke pismenosti dostiglo je svega tri posto slovenskih učenika, dok je u prirodnim naukama 76 posto učenika ostvarilo barem osnovni nivo znanja, što je ipak slabije nego u ranijim ciklusima ispitivanja.

Izazovi koncentracije i tehnologija

Kao ključni uzroci lošijih rezultata navode se prekomjerna upotreba digitalnih uređaja, ometanje tokom nastave i sve slabija koncentracija učenika. Čak 40 posto ispitanika smatra da ih vršnjaci ometaju jer ne slušaju nastavnike, a 22 posto priznaje da ih digitalni uređaji često odvlače od praćenja lekcija.

Zabrinjavajući je i podatak da 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka, što postavlja pitanje kako nove tehnologije utiču na proces učenja i samostalno usvajanje znanja.

Manjak nastavnika

Hronični nedostatak nastavnog osoblja dodatno otežava situaciju, pa samo 17,5 posto slovenskih učenika ide u škole čiji direktori ne navode manjak kadra kao prepreku, dok je OECD prosjek 28,8 posto. Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije upozorava da su loši rezultati posljedica višegodišnjeg zapostavljanja obrazovanja i nedovoljnih ulaganja u nastavnike.

Reformom vlasti nastoje vratiti znanje u fokus obrazovnog sistema, povećati odgovornost učenika, ojačati autoritet nastavnika i omogućiti školama veću stručnu samostalnost.