Njemačka vlada najavila je izradu zakonskog prijedloga kojim se uvodi slojeviti model pomoći za socijalno ugrožene građane. Prema tom modelu, osobe koje su radno sposobne, ali nisu trajno uključene u društvo i tržište rada, umjesto pune socijalne pomoći dobijale bi umanjeni iznos.

Iako je odredba prvenstveno namijenjena migrantima i tražiocima azila koji primaju socijalnu pomoć, iz pravnih razloga primjenjivat će se na sve korisnike bez obzira na njihov status ili državljanstvo.

Oni koji su završili obavezno školovanje na njemačkom jeziku mogu računati na dodatak za integraciju, dok će ostali morati pohađati program integracije fokusiran na usvajanje jezika i vrijednosti ili dokazati aktivno učestvovanje u tom procesu.

Dodatak za integraciju u radnu snagu bit će dostupan svima koji su zaposleni ili obučeni od strane Javne službe za zapošljavanje, učestvuju u obaveznom programu ili su prethodno radili puno radno vrijeme s uplaćenim socijalnim doprinosima. Ovaj dodatak traje najmanje 13 sedmica.

Osnovna socijalna pomoć trebala bi iznositi 862 eura mjesečno, a s prvim dodatkom povećala bi se na 1.050 eura. Uz oba dodatka, korisnici bi primali punu pomoć od 1.230 eura.

Studija koju je naručilo Ministarstvo za integraciju pokazala je da je samo trećina izbjeglica iz Sirije, Afganistana i Somalije, koje su masovno stigle 2015. i 2016., pronašla značajan posao osam do devet godina kasnije. Razlog je činjenica da mnoge od njih ubrzo nakon dolaska dobiju dvoje ili troje djece, zbog čega su oslobođene obaveze registracije kod Javne službe za zapošljavanje ili pohađanja kursa njemačkog jezika tokom prve tri godine djetetova života.

Vlada sada namjerava pooštriti pravila: prema novom nacrtu, izuzeće zbog brige o djeci prestajalo bi čim dijete napuni dvije, umjesto tri godine.