Letonsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je ta baltička zemlja zabranila uvoz knjiga, novina i drugih tiskanih materijala iz Rusije i Bjelorusije, navodeći kao razlog borbu protiv “dezinformacija i ratne propagande”.

Na taj način Letonija je postala prva država u Evropi koja je uvela takvu zabranu za ruske potrošačke proizvode, uključujući knjige i tiskane medije, a odluku je obrazložila potrebom zaštite od dezinformacija Kremlja i hibridnog ratovanja.

U saopćenju ministarstva navodi se da zabrana ima za cilj zaštitu sigurnosnih interesa Letonije te dodatno smanjenje ekonomskih veza s Rusijom i Bjelorusijom, koje nastavljaju voditi, odnosno podržavati agresivni rat protiv Ukrajine.

Letonija je članica NATO-a i Evropske unije, graniči se s Rusijom i Bjelorusijom i od početka ruske invazije 2022. godine pruža snažnu podršku Kijevu.

Dužnosnici u Rigi ističu da je zemlja od početka rata izložena stalnim “hibridnim napadima” iz Moskve, što uključuje kibernetičke napade, upade dronova i kampanje dezinformiranja.

Zbog toga je Letonija znatno povećala izdvajanja za sigurnost, jer postoji bojazan da bi mogla postati jedna od sljedećih meta Kremlja.

Ova baltička zemlja ima i brojnu populaciju koja govori ruski jezik.

Prema službenim podacima, otprilike četvrtina stanovnika Letonije izjašnjava se kao etnički Rusi.

Zabrana je stupila na snagu 1. septembra i predstavlja prvu takvu mjeru protiv ruskih potrošačkih proizvoda u Europi.

Osim knjiga i tiskanih materijala, mjera se odnosi i na drugu robu, poput odjeće, igračaka i sportske opreme.

Vlada Letonije poručila je da je cilj mjere “jačanje otpornosti društva i smanjenje ranjivosti u informacionom prostoru”.

Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je ukupan uvoz iz Rusije i Bjelorusije od početka rata smanjen za približno 91 posto.

Ipak, knjige i tiskani materijali ostali su među najvećim kategorijama potrošačke robe koja se i dalje uvozila iz Rusije.

Ranije je Letonija ukinula porezne olakšice za izdavaštvo na ruskom jeziku i počela smanjivati nastavu na ruskom u školama, obrazlažući to potrebom suprotstavljanja utjecaju Kremlja i bolje integracije stanovništva koje govori ruski.

U svibnju je Rusija najavila planove da pred Međunarodnim sudom pravde pokrene postupak protiv Letonije, Litve i Estonije zbog navodnog kršenja prava ruske manjine.

Te tri zemlje odbacuju optužbe i tvrde da Moskva koristi rusku manjinu, čiji je broj značajno porastao tokom višedesetljetne sovjetske okupacije, za poticanje regionalnih tenzija.