Svakog jutra sjednemo za kompjuter s namjerom da odradimo nekoliko mejlova i sredimo dokument, a prije nego što shvatimo, prođu sati. Radni dan ispunjen rokovima i sastancima čini da se i kratka pauza čini nedostižnom.

Međutim, tih nekoliko minuta kretanja bi trebalo da postane dio naše radne rutine. Naše tijelo nije dizajnirano za osam sati gotovo neprekidnog sjedenja, prenosi Zadovoljna.hr.

Dok sjedimo, trošimo manje energije nego kada stojimo ili se krećemo, a produženo sjedenje se povezuje s brojnim zdravstvenim rizicima. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na povezanost između dugotrajnog sjedenja i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka, te preporučuje češće zamjenjivanje sjedenja fizičkom aktivnošću, čak i laganom.

Naravno, stolica nije naš neprijatelj, niti kancelarijski posao automatski vodi ka zdravstvenim problemima. Ključni problem je dugotrajno i neprekidno sjedenje, što možemo promijeniti već danas.

Ne postoji univerzalna formula koja određuje tačno trajanje pauza. Iako Svjetska zdravstvena organizacija navodi da nema dovoljno dokaza za precizne preporuke o učestalosti pauza, praktični savjeti govore da bi sjedenje trebalo prekidati što je češće moguće. Klinika Mayo Clinic preporučuje pauzu svakih 30 minuta, a stručnjaci predlažu najmanje pet minuta stajanja, hodanja ili istezanja na svaki sat sjedenja.

Uz osmočasovni radni dan, možete jednostavno ustati pet minuta svakog sata. Prošećite do kuhinje, nalijte vodu, posjetite kolegu umjesto slanja poruke ili uradite nekoliko laganih vježbi za ramena i leđa. Osam takvih pauza tokom dana znači 40 minuta manje sjedenja, bez odlaska u teretanu i bez većeg remećenja rasporeda.

Ustajanje nakon dugog sjedenja aktivira mišiće nogu i pokreće cirkulaciju. Kratka šetnja po kancelariji, korištenje stepenica umjesto lifta ili odlazak po vodu su odlični načini za početak.

Promjena položaja smanjuje ukočenost vrata i ramena te bolove u leđima koji se javljaju pred kraj dana. Redovne pauze omogućavaju istezanje i aktiviranje mišića koji su neaktivni tokom sjedenja.

Stajanje i hodanje zahtijevaju više energije od sjedenja, pa i male aktivnosti poput hodanja po kancelariji ili stajanja tokom telefonskog razgovora doprinose ukupnoj potrošnji energije. Iako jedna kratka šetnja neće imati veliki efekat, redovne pauze smanjuju ukupno vrijeme provedeno u neaktivnosti.

Istraživanja pokazuju da prekidanje sjedenja može poboljšati metaboličke pokazatelje, poput obima struka, nivoa triglicerida i regulacije glukoze. Nije važno samo vježbanje ujutro, već i ono što radimo tokom dana.

Pauze od pet minuta odlična su prilika da odmorite oči od ekrana i prekinete mentalni niz obaveza. Kratka šetnja do kuhinje može čak donijeti rješenje za problem na kojem ste radili.

Najveća prednost ovih pauza je njihova jednostavnost. Ne trebaju vam patike ili prostirka, samo nekoliko stotina koraka svakog sata. Djelić aktivnosti je bolji nego nikakav, a preporuka je 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti sedmično.

Najlakši način da usvojite ovu naviku je povezivanje ustajanja s postojećim radnjama. Obavljajte pozive stojeći, prošetajte nakon završenog zadatka ili stavite vodu dalje od stola. Možete postaviti alarm koji će vas podsjetiti da se pokrenete.

Ustajanje od stola ne treba shvatiti kao gubljenje vremena, iako se u današnjoj kulturi često mjeri koliko dugo smo za ekranom. Pet minuta pauze nije luksuz, već predah koji naše tijelo zaslužuje nakon sat vremena sjedenja.