Tajni pregovori
Njemačka želi finansirati britanski nuklearni program
Njemačka želi finansirati britanski nuklearni program
Berlin i London vode diskretne razgovore o tome da Njemačka finansijski i vojno podrži britanski nuklearni program Trident, u cilju jačanja odbrambenih kapaciteta Evrope, prenosi The Telegraph.
Njemačke vlasti žele preuzeti ključnu ulogu u stvaranju nezavisnog evropskog nuklearnog štita, umjesto razvoja vlastitog atomskog oružja, što je u Njemačkoj politički osjetljivo pitanje još od Drugog svjetskog rata.
Diplomatski pregovori između Pariza, Berlina i Londona su se ubrzali posljednjih mjeseci zbog straha da bi administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla smanjiti vojno prisustvo u Evropi ili povući sigurnosne garancije, a rastuća prijetnja iz Rusije dodatno je ubrzala evropske napore za zajedničko djelovanje.
U sklopu napora da se smanji zavisnost od Washingtona, vlada kancelara Friedricha Merza razmatra direktno sufinansiranje modernizacije britanskog nuklearnog programa, kao i angažovanje njemačkih konvencionalnih snaga, uključujući raspoređivanje Patriot baterija za zaštitu ključnih tačaka u Britaniji, posebno podmorničke baze Faslane u Škotskoj.
Iako Velika Britanija stavlja svoj arsenal od oko 200 nuklearnih bojevih glava na raspolaganje NATO-u, London ne može samostalno održavati niti modernizovati Trident bez američke tehnološke podrške, pa Njemačka svojim kapitalom želi premostiti te prepreke i omogućiti Britaniji ubrzano obnavljanje flote podmornica klase Dreadnought.
Paralelno, Njemačka vodi slične razgovore sa Francuskom, čije nuklearne snage su potpuno domaće proizvodnje i nisu integrisane u NATO strukturu dijeljenja nuklearnog oružja, ali postoji zabrinutost zbog predstojećih francuskih predsjedničkih izbora i mogućnosti da nova vlast promijeni doktrinu isključivo na odbranu vlastite teritorije.
Cilj ovih napora je učvršćivanje britanskog i francuskog nuklearnog kišobrana kako bi se spriječila dalja proliferacija oružja za masovno uništenje u Evropi, posebno među zemljama poput Poljske i skandinavskih država koje razmatraju vlastite programe odvraćanja zbog rata u Ukrajini i poljuljanih američkih garancija.


