U subotu su u Donjem Maclju u Hrvatskoj održani komemoracija i sahrana za 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci iskopani iz četiri masovne grobnice u Sloveniji. Među njima su bile i žrtve poratnih stradanja nakon Drugog svjetskog rata, uključujući maloljetnike.

Posmrtni ostaci pronađeni su u grobnicama Trebče, Podstenice/Rugarski klanci, Košnica pri Celju i Cerklje ob Krki. U Trebču je bilo 10 žrtava, u Podstenicama/Rugarskim klancima 22, u Košnici pri Celju 307, a u Cerkljama ob Krki 161 žrtva.

Na kostima su utvrđeni brojni znaci nasilne smrti, poput višestrukih prijeloma, udaraca tupim predmetom te prostrijelnih i strijelnih rana. Prema podacima, radi se o 500 uglavnom mladih muškaraca, među kojima je bilo i maloljetnika.

Komemoracija je održana kod Spomen-crkve Muke Isusove, uoči Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Nakon mise zadušnice obavljeni su sprovodni obredi uz blagoslov lijesova i molitvu, a položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da za hiljade hrvatskih vojnika i civila kraj Drugog svjetskog rata nije donio mir, već početak Križnog puta. Zarobljenici su prolazili kroz Sloveniju i Hrvatsku, a stradavali su u šumama, rudničkim oknima, rovovima i jamama.

„Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo porodica i naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi je civilizacijska obaveza svake uređene države”, poručio je.

Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih godina istražuje masovne i pojedinačne grobnice. Od 2016. godine obavljeno je 635 terenskih izvida, istraženo 96 lokacija i pronađeni posmrtni ostaci najmanje 2.300 žrtava. Među istraženim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Sedmica i Novi Marof.

Medved je naglasio da potraga za žrtvama ne poznaje državne granice te se zahvalio Sloveniji na saradnji koja je omogućila povratak posmrtnih ostataka 500 žrtava u Hrvatsku.

„Granica ih je razdvojila od smrti. Macelj ih danas ponovo povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku”, istaknuo je Medved.

Govoreći o poratnim komunističkim likvidacijama, Medved je naglasio da se o zločinima totalitarnih režima treba govoriti na osnovu činjenica, bez straha i umanjivanja bilo kojeg zločina.

„Ne činimo to da bismo ponovo otvarali stare podjele, činimo to da bismo zatvorili otvorene rane istinom”, poručio je.

Dodao je da na području Hrvatske i Slovenije i dalje postoje brojne lokacije s masovnim grobnicama te da će njihovo istraživanje biti nastavljeno. Istakao je i da potraga za 1.725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje jedan od prioriteta Ministarstva hrvatskih branitelja.

Misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan. U propovijedi je kazao kako posmrtni ostaci stradalih „polagano i nezaustavljivo izranjaju iz podzemlja, izlaze na vidjelo, nijemo progovaraju, postavljaju pitanja, traže odgovore”.

Bogdan je istakao da je važno što žrtve konačno dobijaju pravo na grob, molitveni spomen i dostojanstvo.

„Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda samo zato što su drugačije mislili i željeli, bačeni su u jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojemu nitko ništa ne smije znati”, istaknuo je.

Dodao je da je riječ o naslijeđu totalitarnog sistema koji je, prema njegovim riječima, nastojao potisnuti sjećanja na počinjene zločine.

„Marksizam, lenjinizam. Kad vlast uspije terorom spriječiti svaku raspravu, zavarava se da je uspjela potisnuti pojedinačna sjećanja kojima je ipak najmanja mogućnost dovoljna da oblikuje kolektivnu svijest”, istaknuo je dodavši kako se duhovi prošlosti na kraju ipak dovuku iz špilja, jama i rovova da se s njima suoči sadašnjica.

Na kraju je poručio da ukop predstavlja vraćanje dostojanstva žrtvama.

„Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet”, poručio je monsinjor Bogdan.