Međunarodna kriminalna mreža, ogromna količina kokaina bačena u more i dvije najteže zatvorske kazne od po 16 godina – to je konačni ishod istrage danske Nacionalne jedinice za posebni kriminal.

Ipak, slučaj koji je uzdmao Skandinaviju sada izaziva potrese i u bh. diplomatiji. Bivša ministrica vanjskih poslova Bisera Turković pokrenula je pitanje uloge službenog vozača Ambasade BiH u Kopenhagenu, čiji je sin osuđen kao pripadnik narko-grupe. Šta je utvrdio danski sud i šta se dešavalo u prostorijama bh. ambasade?

Sve je počelo u martu 2024. godine, kada je danska policija dobila dojavu da je s kontejnerskog broda u more kod Danske bačena velika količina droge – čak 818 kilograma kokaina. U fokusu istrage bilo je plovilo “Linnea”, na kojem su se nalazila dvojica muškaraca, starosti 28 i 40 godina. Sud je utvrdio da su bili dio tima zaduženog za preuzimanje kokaina, te su obojica dobili maksimalnu kaznu – 16 godina zatvora.

Treći muškarac, 61-godišnjak, nije osuđen jer nije dokazano da je učestvovao u krijumčarenju. Prema riječima iz Općinskog suda u Danskoj, 28-godišnjak je u velikoj mjeri priznao krivicu, ali je negirao da je djelo počinio u saradnji s ocem, koji se također izjasnio da nije kriv.

Za Bosnu i Hercegovinu upravo je taj 61-godišnjak ključan, jer je jedan od osuđenih na 16 godina – njegov sin. Bisera Turković je na društvenim mrežama objavila da je oslobođeni muškarac službeni vozač Ambasade BiH u Danskoj. Navela je da je sin tokom istrage rekao da ga je otac vozio kroz Dansku i Njemačku, donosio mu novac i davao mu svoj mobilni telefon, te da su istražitelji locirali određene telefonske kontakte na adresi ambasade.

Turković je istakla da, dok je sin preuzeo odgovornost i osuđen na 16 godina, porota nije postigla jednoglasnu odluku o krivici oca. Sudija koji je izdvojio mišljenje smatrao je odgovore vozača nevjerodostojnim i zaključio da njegovi bliski kontakti sa sinovima i postupci predstavljaju dovoljan osnov za svjesno učešće. Također je navela da su se pojedini članovi grupe sastajali unutar prostorija ambasade neposredno prije izvršenja krivičnog djela, te je pozvala na odgovornost nadležne institucije i pojedince poput ministra Konakovića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Ministar Elmedin Konaković odbacio je optužbe, nazvavši ih lažima, i dodao da ministarstvo nema veze sa zapošljavanjem vozača po ambasadama, jer tu saglasnost na zahtjev ambasadora potpisuje sekretar ministarstva. Konaković je istakao da je saglasnost za vozača u Danskoj potpisao Damir Džanko, bivši savjetnik Bakira Izetbegovića i šef kabineta Šefika Džaferovića, te da ti ljudi ne prolaze nikakve provjere.

Bivši ambasador BiH u Danskoj, Emir Poljo, izjavio je da je o slučaju saznao iz danskih medija i pravosudnih organa, te da je ugled BiH narušen jer institucije nisu reagovale na vrijeme. Smatra da je spominjanje ambasade u velikom kriminalu dovoljan razlog da država promptno zaštiti svoj ugled i bilateralne odnose, ali da odgovora i dalje nema.

Danska je ovaj slučaj, jedan od najvećih zapljena kokaina u njenoj istoriji, okončala, ali u Bosni i Hercegovini tek počinju pitanja – prije svega, zašto je institucija BiH upetljana u međunarodni kriminal.