Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić podnio je izvještaj o radu u četvrtak u Sarajevu, ističući deset usvojenih zakona, investicije od 1,161 milijarde KM, projekat pravedne tranzicije od 79,9 miliona eura i rast prihoda namjenske industrije na 554,1 milion KM. Iako ove brojke ukazuju na napredak u više oblasti, potrebno ih je sagledati u širem kontekstu, jer mapirane investicije nisu nužno i realizovane, a dio velikih projekata je još u ranoj fazi.

Usvajanje novih zakona jedan je od konkretnijih rezultata mandata, pa je Lakić naglasio da je u energetici doneseno pet novih zakona i pet izmjena postojećih, uz izdavanje 118 dozvola za solarne elektrane. Međutim, zakonodavni okvir ne garantuje završetak transformacije energetskog sektora, jer se još čeka usvajanje Energetske strategije FBiH za period 2025–2035, a Nacionalni energetski i klimatski plan BiH nije dostavljen Energetskoj zajednici, što je rezultiralo zahtjevom za pojašnjenjem.

Južna plinska interkonekcija između BiH i Hrvatske pomjerena je s mrtve tačke potpisivanjem međudržavnog sporazuma u aprilu i utvrđivanjem prijedloga odluke o ratifikaciji u julu, ali gasovod još nije izgrađen i predstoje brojne faze prije puštanja u rad.

Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB ostvarile su dobit u prvoj polovini 2026. godine, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu kada je Elektroprivreda BiH imala gubitak od 52,38 miliona KM. Ipak, problemi sa snabdijevanjem ugljem nisu u potpunosti riješeni, pa je Vlada FBiH u martu naložila nabavku dodatnih 400.000 tona uglja za Termoelektranu Kakanj.

U rudarstvo je uloženo 212 miliona KM, a proizvodnja uglja od 2023. do 2025. iznosila je 13,406 miliona tona, uz povećanje neto satnice rudarima od 8,4 posto. Međutim, problemi s proizvodnjom, dugovima i restrukturiranjem rudnika ostaju veliki izazov, što Ministarstvo i dalje vodi kao aktivan posao.

Projekat pravedne tranzicije vrijedan 79,9 miliona eura, koji se finansira kreditom Svjetske banke, tek treba da pokaže rezultate na terenu, jer je realizacija u ranoj fazi i planirana je do 2030. godine.

Namjenska industrija bilježi snažan rast, sa prihodima koji su porasli sa 270,6 miliona KM u 2022. na 554,1 milion KM u 2025. godini, uz povećanje izvoza od 61 posto, dobiti od 146 posto i broja zaposlenih za 249. Ipak, ovaj rast ne može se u potpunosti pripisati sadašnjem Ministarstvu, jer je poređenje počelo od 2022. godine, a na rezultate su uticali i poslovni potezi kompanija i međunarodna potražnja.

Nova Željezara Zenica ostaje neriješen problem, jer Federacija BiH sa osam posto udjela nema upravljačku kontrolu, a pokušaj uvođenja vanredne uprave nije uspio. Ministarstvo je najavilo žalbu na prvostepeno rješenje i nastavak traženja modela za zaštitu radnika i proizvodnje.

Ukupno gledano, Lakićev izvještaj pokazuje pomake u zakonodavstvu, infrastrukturi i namjenskoj industriji, ali ne i završen posao, jer su mnogi projekti još u toku, a problemi u rudnicima i energetskom sistemu nisu trajno riješeni.