Njemačka razmišlja o značajnoj izmjeni penzionog sistema koja bi mogla odložiti odlazak u penziju za mnoge građane.

Prema prijedlogu koji je na stolu, starosna granica za penzionisanje nakon 2031. godine postepeno bi se usklađivala s očekivanim trajanjem života. Za pojedine generacije to bi značilo penzionisanje sa 68 ili čak 69 godina, a model predviđa da bi granica od 70 godina prvi put mogla biti dostignuta 2091. godine.

Prvi na udaru bi bili rođeni 1965. godine. Prema predloženom modelu, oni rođeni 1964. zadržali bi granicu od 67 godina, dok bi za generaciju rođenu 1965. i mlađe granica počela postepeno rasti.

To praktično znači da bi ljudi rođeni tokom osamdesetih i devedesetih, ako prijedlog bude usvojen, mogli u redovnu penziju sa 68 ili 69 godina.

Model predviđa da bi se povećanje životnog vijeka dijelilo između radnog i penzionog perioda. Od svakih dodatnih 12 mjeseci životnog vijeka, oko osam mjeseci bi se dodalo radnom vijeku, dok bi četiri mjeseca pripala periodu provedenom u penziji.

Zašto Njemačka razmatra ovakav potez? Njemački penzioni sistem sve je više pod pritiskom zbog starenja stanovništva. Broj penzionera raste, dok je broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose relativno manji.

Ipak, konačna odluka još nije donesena. Njemačka vlada tek treba razmotriti preporuke komisije, a zakonodavni rad na reformi sistema prema sadašnjim planovima trebao bi biti završen do kraja 2026. godine.