Prinos na japanske državne obveznice s dospijećem od deset godina približava se nivou od tri posto, što bi bilo prvi put od sredine devedesetih godina prošlog vijeka. Ovaj skok odražava uticaj inflacije, rastućih fiskalnih zabrinutosti i očekivanja vezanih za monetarnu politiku, koji preoblikuju tržište koje je dugo karakterizirala niska kamatna stopa.

Do nedavno je prinos od tri posto na japanske desetogodišnje obveznice bio gotovo nezamisliv, nakon više od decenija masovnih kupovina obveznica od strane centralne banke koje su održavale kamatne stope umjetno niskima. Sada, uslijed krize na Bliskom istoku koja podstiče inflacijske strahove na globalnom nivou, te pritisaka na Banku Japana da ubrza povećanje kamatnih stopa, prinosi na japanske obveznice rastu na historijske nivoa duž cijele krive prinosa.

Investitori se pitaju da li ovaj rast prinosa, koji je u posljednje dvije godine više nego utrostručio prinos na desetogodišnje obveznice, odražava rastući fiskalni stres ili je prirodna karakteristika ekonomije koja se ponovno inflacionira. Također, postavlja se globalno pitanje: ako viši prinosi na japanske obveznice privuku domaći kapital koji je decenijama bio oslonac američkog i evropskog tržišta duga, to bi moglo izazvati probleme na tim tržištima.

Shoki Omori, glavni strateg za fiksni prihod u Deutsche Bank za Japan, smatra da nedavni rast prinosa na japanske obveznice odražava rast plata i inflacije, kao i zabrinutost zbog velike emisije obveznica i državne potrošnje. On ističe da prinosi koji uključuju premiju za fiskalni rizik predstavljaju oblik tržišne discipline za buduću potrošnju, te da je riječ o normalizaciji s upozorenjem, a ne o krizi. Prema njegovim riječima, kada Banka Japana podigne kamatne stope i terminalna stopa postane jasna, očekuje da će nivo od tri posto biti ključna tačka na kojoj će kupovina na padu nadjačati prodaju pod utjecajem momentuma.

Prinos na desetogodišnje obveznice porastao je sedmu uzastopnu sesiju u utorak, dostigavši najviši nivo od 2,945 posto, što nije viđeno od septembra 1996. godine. Na kratkom kraju krive, petogodišnji prinos postavio je rekord, a dvogodišnji prinos dosegao je najviši nivo u 31 godini, jer su se očekivanja da će Banka Japana podići kamatne stope sljedećeg mjeseca učvrstila.

Inflacioni pritisci i jen, koji se nalazi blizu najnižeg nivoa u četiri decenije, vrše pritisak na Banku Japana da ubrza povećanje kamatnih stopa. Banka se suočava s kritikama kako u zemlji tako i u inostranstvu da je “zaostala” u normalizaciji monetarne politike, što uključuje postupno smanjenje ogromnog portfelja japanskih obveznica. Tsuyoshi Ueno, glavni ekonomist u NLI Research Institute, upozorava da bi slabljenje jena i rast prinosa mogli eskalirati ako se na tržištu obveznica primijeti “loš rast” prinosa, te da bi probijanje nivoa od tri posto moglo pojačati prodaju jena ako se pažnja tržišta usmjeri na inflaciju i fiskalne probleme.

Prodaja japanskih obveznica privukla je pažnju jer veliki javni dug čini zemlju posebno osjetljivom na rastuće troškove zaduživanja. Potražnja na aukciji desetogodišnjih obveznica početkom ovog mjeseca bila je najslabija u godinu dana. Premijerka Sanae Takaichi, od dolaska na vlast u oktobru, zagovara investicijski vođen rast usmjeren na strateške industrije, a ta potrošnja, zajedno s planiranim smanjenjem poreza, izaziva zabrinutost da bi Japan mogao pogoršati svoju ionako tešku fiskalnu situaciju, s dugom koji premašuje 200 posto bruto domaćeg proizvoda.

Naoya Hasegawa, glavni strateg za obveznice u Okasan Securities, smatra da je rano oporavak potražnje investitora malo vjerovatan, te da postoji velika mogućnost da nivo od tri posto bude samo odskočna daska za daljnji rast prinosa. Tržišta će pažljivo pratiti hoće li prinosi nastaviti rasti, što bi kroz veće razlike u kamatnim stopama moglo ojačati jen, ili će produbiti zabrinutost zbog fiskalnih izgleda Japana.

Japan nije jedina zemlja koja se suočava s pritiscima na tržištu obveznica. S obzirom na to da sukob između SAD-a i Irana ne pokazuje znake smirivanja, a cijene nafte su visoke, prinosi na obveznice u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj i Francuskoj skočili su na višegodišnje najviše nivoe u ponedjeljak zbog rastućih inflacionih očekivanja i mogućeg pooštravanja monetarne politike. Takuji Okubo, glavni ekonomist u Japan Macro Advisor, ističe da su dugogodišnje niske kamatne stope u Japanu pružile tampon za apsorpciju nedavnog skoka prinosa, te da efektivna kamatna stopa i dalje iznosi samo oko 1,07 posto, a povećala bi se na 1,32 posto ako Banka Japana podigne stope na 1,5 posto u fiskalnoj 2027. godini. On smatra da japanska vlada ima vremena da sredi svoju fiskalnu situaciju i da postoje zemlje koje su u mnogo gorem stanju od Japana.