Mnogi vozači, kada kasne na posao ili sastanak, instinktivno pritisnu papučicu gasa i prekorače dozvoljeno ograničenje kako bi nadoknadili izgubljene minute.

Međutim, istraživanje Univerziteta u Minesoti, koje je analiziralo 120 miliona vožnji iz 2021. godine, pokazalo je da brza vožnja ne donosi značajnu uštedu vremena, ali zato povećava potrošnju goriva.

Analiza je obuhvatila podatke o saobraćaju, ograničenjima brzine, karakteristikama puteva i topografiji, te je utvrđeno da je više od 43 posto putovanja uključivalo barem jedno prekoračenje brzine, a vozači su to činili tokom oko 12 posto ukupnog vremena vožnje.

S obzirom na to da se milioni američkih vozača svakodnevno odlučuju na prekoračenje uprkos strogim kaznama, postavlja se pitanje kakvi bi rezultati bili u Evropi, gdje je odnos prema brzini opušteniji.

Najčešći izgovor za prebrzu vožnju je ušteda vremena, ali istraživanje je pokazalo da razlika između poštovanja i prekoračenja ograničenja iznosi svega 54 sekunde po danu.

Matematički primjer profesora Joséa Ángela Murcije ilustruje da povećanje brzine sa 120 na 140 km/h donosi uštedu od samo oko četiri sekunde po kilometru.

Drugim riječima, što je brzina veća, svaki dodatni kilometar na sat donosi sve manju uštedu vremena.

Osim toga, veća brzina zahtijeva više energije za savladavanje otpora zraka, što povećava potrošnju goriva, a kod električnih automobila smanjuje domet.

Brzina također igra ključnu ulogu u saobraćajnim nesrećama – pri većim brzinama vozač ima manje vremena za reakciju, pa rizik nije opravdan kada se ušteda mjeri sekundama.

Vožnja propisanom brzinom nije važna samo zbog izbjegavanja kazni, već i zbog manje potrošnje, većeg dometa, manjih emisija i, najvažnije, veće sigurnosti.

Matematika potvrđuje da prekomjerna brzina ne znači nužno da ćete na odredište stići mnogo ranije.