Pet godina nakon povratka na vlast, talibanske vlasti u Afganistanu sve uspješnije pokušavaju da okončaju međunarodnu izolaciju. Dok regionalne sile i pojedine zapadne zemlje pojačavaju diplomatske kontakte, organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi takav pristup mogao oslabiti pritisak na Kabul zbog sistematskog kršenja prava žena i drugih sloboda.

Talibani su pokrenuli široku diplomatsku ofanzivu kako bi ojačali međunarodne odnose i izašli iz izolacije u kojoj su se našli nakon preuzimanja vlasti u Kabulu 2021. godine.

U posljednjih nekoliko mjeseci sve više država obnavlja ili intenzivira kontakte sa talibanskim vlastima, iako režim i dalje provodi stroge mjere koje su dovele do ograničenja prava žena, zabrane obrazovanja djevojčica i represije nad aktivistima, novinarima i pripadnicima manjina.

Od Indije do Rusije

Indija, Katar, Kina, Iran i više centralnoazijskih država posljednjih mjeseci primile su talibanske zvaničnike ili otvorile nove kanale komunikacije sa Kabulom.

Rusija je prošle godine formalno priznala talibansku vladu, a nedavno je sa Kabulom potpisala i sporazum o vojnoj saradnji.

Evropska unija je u junu održala razgovore sa delegacijom talibanskih vlasti u Briselu, prve takve formalne razgovore od 2021. godine. Brisel je susret predstavio kao tehničke razgovore, prije svega o povratku osoba kojima je odbijen zahtjev za azil, dok su ga talibani predstavili kao važan korak ka normalizaciji odnosa sa evropskim zemljama.

Upravo takav razvoj događaja izazvao je kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Strah od gubitka pritiska zbog ljudskih prava

Aktivisti upozoravaju da pojedinačni kontakti različitih država sa talibanima mogu dovesti do slabljenja jedinstvenog međunarodnog stava.

„Ne postoji sumnja da je došlo do promjene. Islamski emirat je sada u samouvjerenijoj poziciji“, ocijenio je Šivam Šehavat iz indijske Fondacije za posmatranje istraživanja.

Prema njegovoj ocjeni, talibani svaki međunarodni kontakt doživljavaju kao diplomatsku pobjedu i dokaz da njihova vlast postepeno dobija legitimitet.

Ferešta Abasi iz organizacije Human Rights Watch upozorila je da međunarodna zajednica mora zadržati jasnu i usklađenu poruku prema Kabulu.

Ona smatra da kontakti sami po sebi nisu problem, posebno kada su neophodni radi pružanja humanitarne pomoći, ali da je ključno pitanje šta je krajnji cilj tih razgovora.

Centralna Azija traži puteve ka moru

Jačanje odnosa sa Kabulom nije ograničeno samo na velike sile. Zvaničnici Tadžikistana, Turkmenistana, Kirgizije, Uzbekistana i Kazahstana ove godine su posjećivali Afganistan, nastojeći da dogovore trgovinske pravce i infrastrukturne projekte.

Za centralnoazijske države, koje nemaju direktan pristup moru, Afganistan predstavlja potencijalnu vezu sa lukama i trećim zemljama. U fokusu su i projekti izgradnje gasovoda, puteva i drugih infrastrukturnih veza.

Talibanske vlasti istovremeno nastoje da privuku strane kompanije u rudarski sektor, jer su prirodni resursi jedan od najvećih ekonomskih potencijala Avganistana.

Indija koristi nove prilike

I Indija nastoji da popravi odnose sa Kabulom, koji su bili zahlađeni nakon povratka talibana na vlast.

Jedan od razloga za to su i pogoršani odnosi između talibana i Pakistana, historijskog pokrovitelja tog pokreta.

Nju Delhi je prošle godine obezbijedio izuzeće od sankcija kako bi talibanski ministar vanjskih poslova Amir Kan Mutaki mogao da otputuje u Indiju. Indijski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama je u junu poručio da bi trebalo preispitati režim sankcija protiv pojedinih pripadnika talibanskog rukovodstva.

Moskva u Kabulu vidi geopolitičku priliku

Rusija također ima više razloga za produbljivanje odnosa sa talibanima.

Prema ocjeni analitičara, Moskva želi da osigura saveznike i dodatni uticaj u regionu koji je geografski vrlo značajan za njene interese.

Pored toga, Afganistan predstavlja prostor u kojem Moskva može da proširi svoj uticaj u trenutku kada se globalna geopolitička utakmica sve više zaoštrava.

Zapad oprezan, ali ne prekida kontakte

Velika Britanija navodi da vodi politiku „ograničenog i pragmatičnog“ angažmana sa talibanskim zvaničnicima, uglavnom preko svoje misije za Afganistan u Kataru.

I druge zapadne države održavaju diskretne kontakte sa talibanima, dok su u Njemačkoj i još najmanje četiri zapadnoevropske zemlje pojedini konzulati sada pod kontrolom talibanskih predstavnika, a ne bivše afganistanske vlade.

Istovremeno, talibani nastoje da kroz prekogranične infrastrukturne projekte ojačaju privredu i pokažu da mogu biti partner drugim državama.

Prava žena ostaju najveća prepreka

Uprkos diplomatskom približavanju, talibanski režim nije pokazao znake značajnog ublažavanja politike prema ženama i političkim protivnicima.

Djevojčicama je uskraćeno srednje i visoko obrazovanje, ženama su uvedena široka ograničenja u zapošljavanju, a na snazi su i strogi propisi o oblačenju i javnom ponašanju.

UN su upozorile na niz novih zakona i propisa koji dodatno ograničavaju prava žena i manjina, dok aktivisti i novinari nastavljaju da se suočavaju sa pritiscima.

Analitičari zato ne očekuju da će talibani u bliskoj budućnosti napraviti značajne ustupke.

„Oni neće napraviti značajne ustupke. Većina njih nema međunarodnu perspektivu“, ocijenio je Ramin Mansuri, istraživač koji se bavi afganistanskom politikom.

Uprkos tome, činjenica da sve veći broj država uspostavlja direktne kanale sa Kabulom pokazuje da se politika međunarodne izolacije talibanske vlasti postepeno mijenja — ne nužno zato što je režim ublažio svoju politiku, već zato što su bezbjednosni, ekonomski i geopolitički interesi država sve jači.