Nova mađarska administracija pokrenula je sveobuhvatnu provjeru spornog projekta proširenja nuklearne elektrane Paks, koji je bio jedan od ključnih dogovora između bivšeg premijera Viktora Orbana i Rusije.

Premijer Péter Magyar iznio je sumnje u isplativost projekta Paks II, koji podrazumijeva izgradnju dva dodatna reaktora uz pomoć ruskog Rosatoma.

Zbog izuzetno visokih temperatura i suše, vodostaj Dunava je pao na rekordno nizak nivo, što je smanjilo proizvodnju u postojećoj elektrani Paks na svega desetak posto kapaciteta, iako ona inače pokriva oko trećinu potreba Mađarske za strujom.

Mađar je istakao da su planovi prihvaćeni i pored toga što se u svijetu više ne grade nuklearke s otvorenim sistemom hlađenja koje su toliko izložene uticaju okoline, prenijeli su mađarski mediji.

Direktor Rosatoma Aleksej Lihačov tvrdi da se radovi odvijaju prema planu i da su pripreme za betoniranje Bloka 5 gotove u više od 80 posto, dok se na Bloku 6 također napreduje, a komponente za reaktore su već u proizvodnji.

Lihačov je dodao da je kompanija spremna na razgovor s novom vladom, ali da još nije dobila konkretna pitanja od nje.

Mađar je, međutim, ubrzo demantovao te navode, podsjetivši da je prvobitni ugovor predviđao završetak projekta do 2024. godine, a da je do sada potrošeno oko 1.000 milijardi forinti, što je otprilike 2,8 milijardi eura, dok su na gradilištu uglavnom infrastrukturni radovi i betonske konstrukcije.

On je izrazio uvjerenje da ugovor nije ispoštovan, te da njegova vlada sada provjerava cijeli projekat, uključujući finansije, ugovorne obaveze i sistem hlađenja.

Projekat Paks II dogovoren je 2014. godine u Moskvi, kada je Orban potpisao sporazum s ruskim vlastima, a Rosatom je dobio zadatak da izgradi dva reaktora uz ruski kredit od deset milijardi eura.

Orban je taj posao nazvao “poslom stoljeća”, ali je projekat godinama bio izvor političkih i ekonomskih kontroverzi zbog bliskih odnosa Budimpešte i Moskve.

Sadašnja vlast želi utvrditi koliko je projekat zaista koštao, šta je urađeno i da li su poštovani uslovi ugovora.

Problem s hlađenjem postao je još izraženiji zbog ekstremnih vremenskih prilika, a slična situacija zabilježena je i u Rumuniji, gdje je zbog niskog vodostaja Dunava obustavljen rad posljednjeg reaktora u elektrani Cernavoda.

Nizak nivo rijeke otvorio je i šira pitanja o sigurnosti nuklearnih postrojenja koja zavise od vode za hlađenje.