Austrija se suočava s dosad nezabilježenom sušom koja je poljoprivredi već prouzročila štetu od milijardu eura, procijenio je Kurt Weinberger, direktor osiguravajuće kuće Hagelversicherung.

Rekordan manjak padavina, ekstremni toplotni talasi i nezapamćeno visoke temperature doveli su do šteta kakve u ovoj zemlji nikada nisu zabilježene, prenosi list Der Standard.

Suša zahvatila cijelu Austriju

Za razliku od prethodnih godina, suša je zahvatila cijelu teritoriju Austrije, a gubici su prisutni kod svih poljoprivrednih kultura. Prinosi na travnjacima i pašnjacima smanjeni su za 45 posto, kod kukuruza, soje i tikve za 25 posto, a kod žitarica za 15 posto. Ukupno gledano, izgubljeno je 30 posto prinosa u odnosu na uobičajenu godišnju vrijednost od 3,2 milijarde eura.

Ova procjena temelji se na pretpostavci da će se teška situacija nastaviti do 18. augusta. Ako kiša ne padne ni nakon tog datuma, razmjeri štete bit će znatno veći. U Austriji je u prosjeku osigurano 60 posto poljoprivrednih površina.

Ozbiljnost klimatske krize najbolje se vidi kada se pogleda u prošlost. Ukupna šteta od suša u cijeloj protekloj deceniji iznosila je dvije milijarde eura, a samo ove godine dostići će čak milijardu eura. Događaji koji su se nekada dešavali jednom u 10 godina, sada se ponavljaju svake jedne do dvije godine.

Stručnjak za kompleksne sisteme s Instituta za istraživanje uticaja klime u Potsdamu Anders Levermann istakao je da visoke temperature uzrokuju brže isparavanje, dok topliji zrak istovremeno može primiti više vodene pare.

„Atmosfera je gladna vodene pare i jednostavno “isisava” vlagu iz tla. To su osnovni zakoni fizike koje ne možemo zaobići“, naglasio je Levermann.

Naučnici su upozorili da bi sljedeća godina mogla biti još gora zbog uticaja fenomena El Niño u Pacifiku, koji se s vremenskim odmakom odražava i na Evropu.

Austrija sama pokriva 87 posto potreba za žitaricama

Weinberger je ukazao političarima da ekstremno vrijeme i nekontrolisana gradnja direktno ugrožavaju buduće snabdijevanje hranom. Trenutno Austrija sama pokriva 87 posto svojih potreba za žitaricama, ali bi se taj udio do 2060. godine mogao smanjiti na 50 posto. Slično smanjenje prijeti proizvodnji kukuruza i krompira.

„Zbog prekomjerne gradnje i betoniranja, iz krajnje nepažnje uništavamo vlastitu zemlju. Oduzimamo površine od poljoprivrede, uništavamo prirodne rezervoare vode i apsorbere ugljen-dioksida (CO2)“, izjavio je Weinberger.

Svako ko vozi kroz Austriju vidi šta se događa, to je, kako je zaključio, uništavanje prirode i osnova za život, piše Der Standard.