Nedostatak padavina i visoke temperature tokom ljeta stvaraju ozbiljne poteškoće poljoprivrednicima u Hercegovini.

Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, ističe da dugotrajna suša i vrućine smanjuju energiju biljaka i unos hranjivih materija u plodove, te upozorava da voda u ovom regionu postaje sve ograničeniji resurs koji zahtijeva racionalnije upravljanje.

Posljedice ekstremnih vremenskih prilika najviše pogađaju vinograde i maslinike, a berba grožđa će ove godine početi 15 do 20 dana ranije nego inače, što je jasan pokazatelj ozbiljnosti suše.

Iako je trenutno teško procijeniti ekonomsku štetu, Ivanković naglašava da će klimatske promjene sve više uticati na poljoprivredu, te da su sistemi za navodnjavanje postali neophodni za komercijalnu proizvodnju.

I pored bogatstva vodama i rijekama, Hercegovina će morati racionalnije koristiti vodu, ne samo u poljoprivredi, već i za piće i tehničke potrebe, jer taj resurs više nije neograničen.

Klimatske promjene u posljednjih deset godina čine komercijalnu poljoprivredu bez navodnjavanja gotovo nemogućom, pa će se morati više ulagati u projekte navodnjavanja, uz moguće finansiranje iz EU fondova, Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija.

Trenutno se u Bosni i Hercegovini navodnjava samo tri posto poljoprivrednih površina, što dodatno otežava situaciju.

Projekat „Gornji horizonti“, koji podrazumijeva izgradnju hidroenergetskih objekata u istočnoj Hercegovini, dodatno opterećuje hidrološku sliku, jer se oko dva miliona kubika vode iz sliva Neretve prebacuje u sliv Trebišnjice, što prijeti zaslanjivanjem podzemnih voda i ugrožava poljoprivredna zemljišta u Čapljini i Gabeli.

Jedna od ideja za rješavanje ovog problema je zahvatanje vode slobodnim padom iz akumulacije Salakovac prema Čapljini, ali je taj projekat finansijski vrlo zahtjevan.

Kao dugoročne mjere prilagodbe, Ivanković predlaže izgradnju infrastrukture, razvoj novih sorti otpornih na sušu i veće korištenje sredstava iz EU fondova i Svjetske banke.

Za kratkoročne mjere, vlasti bi već ove jeseni trebale pojačati subvencije na općinskom, kantonalnom i federalnom nivou.

Subvencije bi trebale biti usmjerene na nabavku opreme za navodnjavanje iz podzemnih vodonosnika, uključujući pumpe i cijevi, kako bi poljoprivrednici mogli ublažiti štete i pripremiti nasade za naredne sezone.