Tržište peleta u BiH

Potražnja za peletom u BiH porasla ranije nego inače: Prijeti li nestašica?

Potražnja za peletom u BiH porasla ranije nego inače: Prijeti li nestašica?

prije 4 sedmice
Podijeli vijest:

Uoči nove grijne sezone, tržište peleta u Bosni i Hercegovini bilježi povećanu potražnju koja je ove godine počela ranije nego prethodnih sezona, što se pripisuje iskustvima s prošlogodišnjom nestašicom. Ovu informaciju potvrdio je direktor Sektora za industriju Privredne komore Federacije BiH Almin Mališević.

Prema njegovim riječima, rano interesovanje za pelet je očekivano, ali su kupci ove godine ranije krenuli s nabavkom, a potražnja postepeno raste kako se približava sezona grijanja.

Mališević je ocijenio da tržište trenutno djeluje stabilnije u pogledu snabdijevanja u odnosu na prethodne godine, iako je teško unaprijed procijeniti moguće ozbiljnije poremećaje u lancima isporuke.

Kupci sada imaju mogućnost izbora između brojnih domaćih proizvođača i distributera, a razlike u cijenama uglavnom proizlaze iz kvaliteta peleta, certifikacije, pakovanja i logističkih troškova.

Tržište peleta u BiH je pod značajnim uticajem međunarodnih kretanja, posebno izvoza u zemlje Evropske unije, zbog čega se domaće cijene formiraju u skladu s regionalnim i evropskim trendovima.

Rast cijena rezultat je kombinacije ekonomskih faktora, uključujući povećane troškove proizvodnje, drvne sirovine, energenata, transporta, ambalaže i radne snage. Ponuda i potražnja također utiču na cijene, a evropsko tržište otvara veće izvozne mogućnosti, što utiče i na domaće cijene.

Privredna komora Federacije BiH trenutno nema informacija o sistemskom narušavanju tržišne konkurencije ili dogovorenom usklađivanju cijena među proizvođačima.

Na tržištu djeluje veliki broj proizvođača različitih kapaciteta, a cijene se razlikuju zavisno od kvaliteta, troškova proizvodnje, lokacije, obima proizvodnje i poslovne politike kompanija.

Prema javno dostupnim podacima Federalnog ministarstva trgovine od 22. jula, maloprodajne cijene kod proizvođača kreću se od oko 500 do 680 KM po toni, dok se kod trgovaca najčešće kreću između 620 i 870 KM po toni.

Različite cjenovne kategorije zavisno od kvaliteta i certifikacije pokazuju da tržište funkcionira konkurentno i da kupci imaju mogućnost izbora.

Do početka grijne sezone očekuju se uobičajene sezonske oscilacije cijena, uz moguće korekcije usljed povećane potražnje, ali trenutno nema pokazatelja za nagle ili nekontrolirane promjene.

Kada je riječ o snabdijevanju, trenutno se ne očekuje nestašica peleta na domaćem tržištu, jer BiH raspolaže razvijenim proizvodnim kapacitetima koji mogu odgovoriti na potrebe domaćih kupaca.

Kupcima se preporučuje da nabavku planiraju prije početka intenzivne grijne sezone, kada je ponuda najveća, izbor širi, a cijene povoljnije.

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim šumskim resursima i domaća drvna industrija ima kapacitete za proizvodnju količina peleta koje premašuju potrebe domaćeg tržišta.

Razvoj sektora nije isključivo vezan za količine raspoložive drvne mase, već i za način upravljanja tim resursima, uz održivo gazdovanje šumama i poštivanje principa dodane vrijednosti.

Dugoročni prioritet treba biti razvoj finalne prerade drveta, dok proizvodnja peleta ima važnu ulogu u iskorištavanju ostataka iz drvoprerađivačke industrije, čime se povećava ukupna efikasnost i doprinosi razvoju cirkularne ekonomije.

BiH ima dovoljno resursa za uredno snabdijevanje domaćeg tržišta peletom, pod uslovom da se šumskim resursima upravlja planski, održivo i tržišno odgovorno.

Tokom energetske krize 2022. godine, tržište peleta u BiH suočilo se s naglim rastom cijena i strahom od nestašice zbog rasta izvoza i poremećaja na evropskom tržištu, što je dovelo do privremenih ograničenja izvoza.

U prvoj polovini 2025. godine izvezeno je 38,76 miliona kg peleta u vrijednosti od 12,84 miliona KM, što je rast u odnosu na isti period prethodne godine kada je izvoz iznosio 24,6 miliona kg vrijednih 8,56 miliona KM. Najvažnija izvozna tržišta su Slovenija, Italija, Hrvatska i Srbija.

   Tagovi