Vlada u Berlinu je danas odobrila opsežan set mjera kojim se obavještajne službe opremaju širokim ovlastima za tajne akcije i borbu protiv vanjskih prijetnji.

Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je početak nove faze za njemačke špijunske agencije, koje su se do sada uglavnom bavile prikupljanjem podataka.

Novim pravilima, službe će moći izvoditi nenasilne operacije, uključujući upade u serverske sisteme protivnika i akte sabotaže, a sve tek treba da potvrdi parlament prije stupanja na snagu početkom iduće godine.

Vladajuća koalicija kancelara Friedricha Merza ističe da su snažnije špijunske strukture ključne za odgovor na prijetnje iz inostranstva, terorističke mreže i cyber kriminalce.

Zvaničnici u Njemačkoj optužuju Moskvu za vođenje prikrivene kampanje protiv zemlje, koja uključuje sabotaže, špijunažu i širenje lažnih informacija.

„U sredini smo hibridnog sukoba koji uključuje Rusiju, ali i druge strane”, izjavio je Mark Heinrichmann, koji predsjeda parlamentarnim tijelom za nadzor špijunskih službi.

On smatra da je dosadašnji oprez Njemačke ostavio zemlju u zaostatku i spriječio je da da pun doprinos sigurnosti Evrope.

Heinrichmann je podsjetio na nedavne događaje, poput pronalaska drona s eksplozivom na aerodromu u Leipzigu prošle sedmice, kao dokaz da su promjene nužne.

„Naši protivnici ne poštuju nikakva pravila, ne mare za zakon i red, a cilj im je oslabiti Zapad, EU i Njemačku, pa čak i baciti ih na koljena”, upozorio je on.

Bez smrtonosnih akcija

Njemačka je decenijama držala svoju vanjsku službu BND i unutrašnju BfV pod strogim ograničenjima koja isključuju direktne i potencijalno fatalne operacije, kakve provode američka CIA ili izraelski Mossad.

„Njemačke špijunske agencije su do nedavno bile u suštini informativne službe”, rekao je Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na King's Collegeu u Londonu.

„Imaju ovlasti za prikupljanje informacija i pružanje političarima jasnije slike, ali su vrlo ograničene u tome šta smiju činiti s tim podacima.”

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Njemačka je uložila rekordna sredstva u obnovu vojske, a Heinrichmann i drugi smatraju da je slično jačanje špijunskih kapaciteta također neophodno.

Reforme bi mogle omogućiti službama da samostalno provode cyber napade, poput onesposobljavanja informacionih sistema koje koriste neprijatelji ili blokiranja finansijskih tokova.

Ovlasti za prikupljanje i analizu podataka bit će proširene za BND i BfV, uključujući korištenje umjetne inteligencije za obradu ogromnih količina podataka i duže čuvanje određenih informacija.

Zakonski paket, koji ima više od 700 stranica, također uređuje ovlasti za kontroverzne mjere poput online nadzora i praćenja.

U izuzetnim slučajevima, BND bi mogao dobiti dozvolu za sabotaže u inostranstvu, dok bi atentati i druge smrtonosne operacije ostali strogo zabranjeni.

Dobrindt je na konferenciji za novinare rekao da Njemačka „sustiže ono što je moguće u drugim evropskim zemljama”, gdje tajne službe imaju veći prostor za djelovanje.

„Pretvaramo naše obavještajne službe u prave tajne službe”, rekao je on.

Stroga ograničenja Njemačke u pogledu tajnih operacija ponekad su otežavala saradnju sa savezničkim špijunskim agencijama, a zajedničke akcije bile su rijetke, rekao je Neumann.

„Krajnje je vrijeme da njemačke obavještajne službe dobiju ovlasti slične onima koje imaju druge demokratske zemlje”, zaključio je on.