Potpuni nestanak tradicionalnih naplatnih rampi označava najveću transformaciju u naplati cestarine na hrvatskim autocestama u posljednjih nekoliko decenija.

Vozači više neće morati zaustavljati svoja vozila radi preuzimanja karte ili plaćanja, ali će zato ključnu funkciju preuzeti kamere i softver za automatsku identifikaciju vozila, koji neće evidentirati samo tablice.

Novi elektronski sistem naplate u slobodnom prometnom toku trebao bi zaživjeti 1. marta 2027. godine. Prema Zakonu o naplati cestarine, koristit će se ENC tehnologija i automatsko prepoznavanje registarskih oznaka, a oprema na naplatnim mjestima snimat će vozila kako bi sistem mogao zabilježiti njihov prolazak i pravilno obračunati naknadu.

Međutim, opseg podataka koji će se tom prilikom prikupljati znatno je veći od pukog broja tablica.

Kako je navedeno u Zakonu objavljenom u Narodnim novinama, sistem će moći obrađivati snimke i slike vozila na kojima se prepoznaju registarske oznake i samo vozilo, uključujući njegov tip, model, boju te druge posebne oznake koje omogućavaju identifikaciju.

Uz samu fotografiju automobila bilježit će se datum, vrijeme i mjesto nastanka snimke. Sistem predviđa i obradu podataka o pređenim dionicama autoceste ili drugog objekta pod naplatom te pripadajućem iznosu cestarine.

Drugim riječima, kamere neće služiti samo kao napredni čitači registarskih pločica.

One su dio sistema koji mora moći povezati konkretno vozilo s njegovim prolaskom kroz određenu dionicu, utvrditi kojoj naplatnoj grupi pripada te provjeriti postoji li odgovarajuće sredstvo plaćanja.

Za laka vozila vozači će moći koristiti dva osnovna modela. Jedan se temelji na ENC uređaju, a drugi na automatskom prepoznavanju registarskih oznaka, odnosno APRP modelu.

Teška vozila morat će koristiti ENC uređaj.

Zakon pritom predviđa obradu još jednog zanimljivog podatka – IP adrese uređaja s kojeg je korisnik izvršio prijavu u sistem ili prijavio promjenu podataka.

Mogu se obrađivati i kontaktni podaci korisnika, poput adrese elektronske pošte i broja telefona, kako bi ga se moglo informirati o okolnostima povezanim s korištenjem autoceste i uključivanjem u novi sistem.

Posebno je zanimljivo koliko dugo mogu ostati pohranjene fotografije automobila.

Zakon propisuje da se fotografije vozila prikupljene u elektronskom sistemu tokom korištenja autoceste ili objekta pod naplatom čuvaju 12 mjeseci, računajući od dana naplate cestarine, odnosno drugih naknada propisanih Zakonom.

Tokom tog perioda mogu se koristiti, između ostalog, za rješavanje prigovora i reklamacija korisnika te provjeru da li je cestarina pravilno naplaćena.

Važno je pritom razlikovati te fotografije od klasičnih snimaka videonadzora.

Za snimke videonadzora Zakon predviđa znatno kraći rok čuvanja – najduže 30 dana, osim ako su potrebne kao dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom odgovarajućem postupku.

Dakle, kada se govori o godinu dana čuvanja, riječ je konkretno o fotografijama vozila prikupljenim u sistemu elektronske naplate, a ne o svakoj videosnimci nastaloj na autocesti.

Automatsko očitavanje registarskih oznaka nije nepogrešivo. Registarska pločica može biti zaprljana, oštećena ili pogrešno očitana, a upravo dodatni podaci o automobilu mogu pomoći da se nedvosmisleno utvrdi o kojem se vozilu radi.

Zato Zakon među podacima izričito navodi tip, model, boju i druge posebne oznake na automobilu koje omogućavaju njegovu identifikaciju.

Sistem će imati mogućnost pristupa i podacima iz Registra vlasnika vozila kada je to potrebno zbog naplate cestarine, drugih propisanih naknada i prekršajnih postupaka.

To postaje posebno važno u situacijama kada vozilo koristi autocestu, a cestarina nije uredno plaćena.

Zakon predviđa i evidentiranje datuma, vremena i mjesta utvrđivanja neplaćanja cestarine ili počinjenja prekršaja, kao i podataka o izdanim obavještenjima, pokrenutim postupcima prisilne naplate i prekršajnim postupcima.

Nova tehnologija trebala bi ukloniti zaustavljanje na naplatnim kućicama i omogućiti da se vozila autocestom kreću bez prekidanja saobraćajnog toka. To, međutim, ne znači da će kontrola korištenja autoceste biti manja.

Naprotiv – veliki dio poslova koje danas obavljaju fizičke naplatne stanice preuzet će elektronski sistem, kamere, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka i povezivanje podataka o vozilu s načinom plaćanja.

Zbog toga će prije korištenja autoceste biti važno pravilno registrovati vozilo u sistem i osigurati važeće sredstvo plaćanja.

A kada klasične naplatne kućice jednom nestanu, kamera iznad autoceste neće bilježiti samo nekoliko slova i brojeva na registarskoj oznaci.

Novi sistem moći će evidentirati koje je vozilo prošlo, njegov model i boju, gdje je i kada snimljeno te koju je dionicu autoceste koristilo – a fotografije nastale u sistemu elektronske naplate mogu ostati pohranjene do godinu dana.