Ateroskleroza se razvija kada se masne naslage godinama talože na zidovima arterija, sužavaju krvne sudove i otežavaju protok krvi. Takve promjene povećavaju opasnost od srčanog i moždanog udara, kao i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Na zdravlje srca ne utiču samo ishrana, fizička aktivnost i unos soli. Važan je i izbor napitaka, posebno onih koje mnogi tokom toplih dana piju gotovo svakodnevno.

Kardiolog dr Siriša Vadali upozorava da industrijski zaslađeni čajevi, poznati i kao ledeni čajevi, mogu sadržavati velike količine dodatog šećera. Prema njegovim riječima, takvi napici po tom pitanju često ne zaostaju mnogo za gaziranim sokovima.

“Pića sa velikom količinom dodatog šećera mogu doprinijeti povećanju tjelesne težine, razvoju inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, povišenim trigliceridima i hroničnim upalnim procesima. Sve to vremenom povećava rizik od stvaranja naslaga u arterijama”, objašnjava kardiolog.

Meta-analiza objavljena 2025. godine u časopisu Nutrition Journal ukazala je na povezanost česte konzumacije zaslađenih napitaka s većim rizikom od visokog krvnog pritiska, moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma.

Važne su svakodnevne navike

Osim ledenih čajeva, značajnu količinu šećera mogu sadržavati energetska pića, aromatizovani napici na bazi kafe i pojedini industrijski voćni sokovi. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se prije kupovine pažljivo pročita deklaracija i provjeri količina šećera u jednoj porciji.

Najbolji izbor za većinu ljudi i dalje je voda, dok nezaslađeni čaj predstavlja prihvatljiviju alternativu industrijskim napicima. Elektrolitski napici mogu biti korisni osobama koje intenzivno vježbaju ili dugo borave na visokim temperaturama, ali i tada treba birati proizvode s malo ili bez dodatog šećera.

Očuvanje zdravlja arterija ne zavisi od jedne namirnice ili samo jedne promjene u jelovniku. Preporučuju se redovno kretanje, kombinacija aerobnih vježbi i treninga snage, uravnotežena prehrana te što manji unos ultraprerađene hrane.

Važno je kontrolisati krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi, izbjegavati cigarete, dovoljno spavati, upravljati stresom i održavati zdravu tjelesnu težinu.

“Male promjene koje se dosljedno primjenjuju mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca i krvnih sudova”, ističe dr Vadali.

Problem je u tome što se naslage u arterijama mogu stvarati godinama bez jasnih simptoma. Zbog toga se stanje krvnih sudova ne može pouzdano procijeniti samo na osnovu toga kako se osoba osjeća.

Redovne kontrole pritiska, holesterola i glukoze mogu ukazati na potrebu za promjenama životnih navika ili liječenjem. Osobe koje u porodici imaju slučajeve srčanih bolesti, povišenog pritiska ili holesterola trebalo bi da o tome obavijeste ljekara, koji po potrebi može preporučiti dodatne preglede.

Zdravlje srca gradi se svakodnevnim odlukama. Umjerenost u konzumaciji zaslađenih napitaka, kvalitetna ishrana, dovoljno sna i redovna fizička aktivnost zajedno mogu smanjiti rizik od bolesti krvnih sudova.