U julu su američki poslodavci neočekivano smanjili broj radnih mjesta za 23.000, dok su revidirani podaci za maj i juni pokazali dodatnih 103.000 ugašenih pozicija. Ovi podaci Ureda za statistiku rada (BLS) u potpunosti su iznenadili analitičare, koji su predviđali otvaranje gotovo 100.000 novih radnih mjesta.

I pored toga, stopa nezaposlenosti je u julu blago pala na 4,1 posto, sa 4,2 posto u junu. Ovaj pad nije rezultat novog zapošljavanja, već smanjenja broja ljudi koji aktivno traže posao.

Julski izvještaj, objavljen u petak, ukazuje na nagli preokret na domaćem tržištu rada, što predstavlja politički izazov za predsjednika Donalda Trumpa manje od tri mjeseca prije izbora, na kojima njegova Republikanska stranka želi zadržati većinu u Kongresu.

Najveći gubici zabilježeni su u lokalnim javnim školama, gdje je ukinuto 50.000 radnih mjesta, zatim u restoranima i barovima sa 26.000 manje pozicija, te u maloprodaji sa 19.000 ugašenih radnih mjesta.

Stopa nezaposlenosti u julu je najniža od juna 2025. godine, uglavnom zbog toga što je 264.000 ljudi odustalo od traženja posla. Učešće radno sposobnog stanovništva palo je na 61,4 posto, što je najniži nivo od februara 2021.

Administracija Donalda Trumpa, koja je uvela visoke carine kako bi podstakla zapošljavanje u proizvodnji, ističe da je broj zaposlenih u građevinarstvu porastao za 22.000, a u fabrikama za 5.000.

Portparol Bijele kuće Kush Desai izjavio je da se industrijska obnova odvija po planu, uz rast radnih mjesta u proizvodnji i građevini, dok se javni sektor suočava sa smanjenjem broja zaposlenih.

Zapošljavanje se ove godine oporavlja nakon slabog 2025., uprkos sukobu u Perzijskom zaljevu koji je podigao cijene energenata i opteretio kućne budžete. Rast broja radnih mjesta je stabilan, ali ne i spektakularan, a neke kompanije imaju poteškoća u pronalaženju radnika, dok druge koriste tehnologiju kao zamjenu za ljudski rad.

Zaposleni Amerikanci su relativno sigurni, jer je broj otkaza na historijski niskim nivoima, pošto kompanije ne žele riskirati gubitak postojećih radnika nakon neočekivanog manjka radne snage poslije pandemije.

S druge strane, oni koji su bez posla ili tek ulaze na tržište rada suočavaju se s teškoćama u pronalaženju prilike. Ekonomisti ovaj neuobičajeni fenomen nazivaju “no hire, no fire” – bez zapošljavanja, bez otpuštanja.

Od početka godine, poslodavci u prosjeku otvaraju 61.000 radnih mjesta mjesečno, što je značajan napredak u odnosu na prosjek od samo 9.700 u 2025., koja je bila najslabija godina za zapošljavanje izvan recesije od 2002.

Sjedinjene Države više ne moraju otvarati radna mjesta istim tempom kao ranije da bi spriječile rast nezaposlenosti. Zbog strogih imigracionih mjera i penzionisanja “baby boom” generacije, manje ljudi se takmiči za poslove. Istraživanje Federalnih rezervi (Fed) pokazalo je da je “prijelomna tačka” mjesečnog zapošljavanja, koja je 2023. i 2024. iznosila 155.000, pala gotovo na nulu.

Sal Guatieri, viši ekonomist u BMO Capital Markets, kaže da je jednostavno manje ljudi dostupno za zapošljavanje, što za neke radnike znači i veće plate.

Kompanija za obračun plata ADP izvijestila je da su radnici koji su promijenili posao u julu dobili povećanje od 7 posto, što je najveći godišnji skok u gotovo godinu dana, u poređenju sa rastom od 4,4 posto za one koji su ostali kod istog poslodavca.

Istovremeno, kompanije su postale produktivnije koristeći tehnologiju za poslove koje su ranije obavljali ljudi. Guatieri primjećuje da firme proizvode više sa postojećim osobljem, pa imaju manju potrebu za novim radnicima.

Manjak dostupnih radnika i rast produktivnosti, dodaje, ograničiće stopu zapošljavanja i mjesečni rast broja radnih mjesta.

Na izglede za zapošljavanje utiču i sukobi u Perzijskom zaljevu, koji su podigli cijene energenata, te uspon umjetne inteligencije, koja bi radnike mogla učiniti efikasnijima i bolje plaćenima, ali im i oduzeti posao.

U izvještaju objavljenom ove sedmice, istraživačice Ingrid Chen, Marianna Kudlyak i Riva Mikhlin iz Federalnih rezervi u San Franciscu zaključile su da je pronalaženje posla posljednjih godina postalo iznenađujuće teško.

Uobičajeno bi u ovoj fazi ekonomskog oporavka, više od šest godina nakon posljednje recesije, poslodavci osjećali toliki manjak radnika da bi zapošljavali i mlade te one sa nižim obrazovanjem, ali ovaj put to nije slučaj.

Umjesto da privlači nove ljude, put do zaposlenja se sužava, pa oporavak više ne dopire do radnika na marginama, napisale su Chen, Kudlyak i Mikhlin. Čak i nezaposleni koji se inače najbrže vraćaju na posao – oni u najboljim radnim godinama (od 25 do 54) sa fakultetskim obrazovanjem – sada teže pronalaze novo zaposlenje.

Istraživačice iz San Francisca nisu sigurne šta tačno otežava potragu za poslom, ali kao moguće razloge navode strožu imigracionu politiku, usporavanje zapošljavanja u tehnološkim kompanijama i kod državnih ugovaratelja, neizvjesnost oko smjera vladine politike ili “rane signale šireg pogoršanja tržišta rada”.