Iran i Oman intenziviraju razgovore o novom režimu plovidbe kroz Hormuški moreuz, nakon perioda nestabilnosti koji je ponovo aktuelizovao pitanje kontrole nad ovim ključnim energetskim koridorom.

Oman je iznio prijedlog regionalnog okvira inspirisanog Malajskim moreuzom, dok Iran zagovara rješenje koje bi Teheranu dalo širi nadzor nad plovilima u Perzijskom zaljevu.

Portparol iranske diplomatije Esmaeil Baqaei potvrdio je da se pregovori vode isključivo s Omanom, a ne sa SAD-om, te da je cilj uspostavljanje privremene rute koja bi garantovala sigurnu plovidbu.

Ministar vanjskih poslova Irana Abbas Araghchi ranije je nagovijestio da su razgovori s Maskatom pri kraju i da se radi na rješenju koje poštuje suverenitet obiju država.

U redovnim okolnostima, trgovački brodovi u Hormuškom moreuzu koriste sistem razdvajanja saobraćaja (TSS), koji omogućava organizovano kretanje u oba smjera.

Sistem podrazumijeva dvije trake širine otprilike dvije nautičke milje, razdvojene sigurnosnom zonom iste širine, pri čemu jedna traka služi za ulazak u Zaljev, a druga za izlazak.

Iako moreuz dijeli Iran na sjeveru i Oman na jugu, međunarodni brodovi tradicionalno koriste utvrđene koridore, a ne zajednički upravljani sistem.

Postojeći režim prvenstveno je dizajniran za sigurnu i efikasnu plovidbu kroz uski prolaz kroz koji prolaze ogromne količine nafte, LNG-a i drugih dobara, ali su tenzije između Irana i SAD-a ozbiljno narušile njegovu funkcionalnost i povećale potrebu za alternativama.

Oman predlaže zajednički regionalni mehanizam po uzoru na Malajski moreuz, gdje Indonezija, Malezija i Singapur sarađuju na sigurnosti plovidbe, zadržavajući pritom svoje teritorijalne nadležnosti.

Prema ovom modelu, Iran i Oman bi zajednički osiguravali nesmetan prolazak brodova, umjesto da kontrola bude koncentrisana kod jedne strane.

Maskat je također predložio rutu podijeljenu na jednake dijelove između iranskih i omanskih voda, tako da bi se ulazak i izlazak iz Zaljeva odvijao različitim stranama.

Širi okvir mogao bi se finansirati kroz dobrovoljne naknade brodarskih kompanija, slično praksi u Malajskom moreuzu.

Iran je, međutim, odbio podjelu 50:50 i iznio vlastiti plan.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi istakao je da Teheran želi upravljati plovnim putem na svojoj strani moreuza, dok bi Oman kontrolisao samo dio suprotnog smjera, a ne cijelu rutu.

U praksi, iranski prijedlog bi Teheranu omogućio nadzor nad dolaznim i odlaznim saobraćajem, umjesto da njegova uloga bude ograničena na jednu traku.

Iranski zvaničnici naglašavaju da svako novo rješenje mora štititi suverenitet, nacionalne interese i sigurnost zemlje.

Baqaei je dodao da Teheran i Maskat traže rutu koja bi se razlikovala od postojećih sjevernih i južnih koridora.

Hormuški moreuz je strateški prolaz koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem, te predstavlja jednu od najvažnijih tačaka u globalnoj trgovini.

Ogromne količine nafte i LNG-a iz zemalja Zaljeva prolaze kroz ovaj prolaz prije nego što stignu do svjetskih tržišta.

Stoga, bilo kakva dugotrajna destabilizacija može uticati na cijene energenata, troškove transporta, osiguranja i percepciju sigurnosti globalnog snabdijevanja.

Za Iran, međutim, Hormuški moreuz ima i duboku sigurnosnu dimenziju.

Teheran smatra da je mogućnost uticaja na pomorski saobraćaj u blizini svojih obala ključno pitanje nacionalne sigurnosti, dok SAD i druge zemlje insistiraju na slobodi plovidbe i protive se bilo kakvom jednostranom ograničavanju.

Pregovori se, dakle, ne tiču samo tehničkih detalja rute, već i šireg pitanja stepena iranske kontrole nad plovnim putem od globalnog značaja.

Model Malajskog moreuza nudi potencijalni kompromis jer kombinuje saradnju i očuvanje suvereniteta, bez stvaranja nadnacionalnog tijela.

Sličan pristup u Hormuškom moreuzu mogao bi omogućiti Iranu i Omanu da zajednički olakšaju plovidbu, zadržavajući kontrolu nad svojim teritorijalnim vodama.

Ipak, Hormuški moreuz se nalazi u znatno složenijem geopolitičkom okruženju.

Ključno će biti da li će konačni sporazum Iranu dati ulogu u upravljanju saobraćajem, a istovremeno pružiti drugim državama i kompanijama sigurnost da će prolaz ostati predvidiv i siguran.

Araghchi je u nedjelju izjavio da su pregovori s Omanom blizu završetka i da se radi na ruti koja poštuje suverena prava obje zemlje.

Oman se još nije zvanično oglasio o najnovijim opisima pregovora iz Teherana.

Ukoliko sporazum bude postignut, mogao bi predstavljati značajnu prekretnicu u upravljanju Hormuškim moreuzom i doprinijeti smanjenju tenzija te obnovi stabilnije i predvidljivije komercijalne plovidbe.