Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, ali se rizik može smanjiti pravilnim ponašanjem, dovoljnim unosom tečnosti i prilagođenom ishranom. Poseban oprez potreban je kod beba, trudnica, starijih osoba, hroničnih bolesnika i ljudi koji koriste više lijekova.

Rashlađivanje i prevencija

Najtopliji dio dana treba provesti u zatvorenom i rashlađenom prostoru. Ako je izlazak neizbježan, preporučuje se lagana odjeća svijetlih boja, šešir ili kapa širokog oboda, sunčane naočale i krema sa zaštitnim faktorom najmanje 30. Zaštitu treba nanijeti približno pola sata prije izlaganja suncu i obnavljati svaka dva sata.

Teške fizičke poslove i treninge najbolje je izbjegavati tokom najvećih vrućina. Ukoliko se ne mogu odgoditi, treba ih planirati u najhladnijem dijelu dana, između četiri i sedam sati ujutro. Bebe, mala djeca i starije osobe ne bi trebalo da borave na otvorenom kada su temperature najviše, dok trudnice trebaju praviti češće pauze u hladu i imati vodu pri ruci.

Stan ili kuću potrebno je rashladiti provjetravanjem tokom noći i ranog jutra, a zatim zatvoriti prozore i spustiti roletne. Preporučena temperatura u prostoru je ispod 32 stepena tokom dana i oko 24 stepena noću. Treba isključiti uređaje koji nisu neophodni i izbjegavati kuhanje u najtoplijem periodu. Kod korištenja klima-uređaja preporučuje se temperatura od oko 27 stepeni uz uključen ventilator.

Osobe sa hroničnim oboljenjima i pacijenti koji koriste više lijekova trebaju razgovarati s ljekarom, jer određene terapije mogu utjecati na regulaciju tjelesne temperature. Srčani bolesnici trebaju češće mjeriti krvni pritisak, a dijabetičari kontrolisati nivo glukoze i izbjegavati hodanje bosih nogu. Korisno je održavati kontakt s porodicom i prijateljima, nositi mobilni telefon te karticu s osnovnim podacima i dijagnozama.

Odrasli bi tokom vrućina trebali unositi približno dvije do tri litre tečnosti dnevno, odnosno oko jednu čašu na sat. Alkohol, kafa i zaslađena pića nisu dobar izbor za hidrataciju. Starije osobe i hronični bolesnici vodu trebaju piti i prije nego što osjete žeđ, ali se o količini trebaju posavjetovati s ljekarom. Svijetložuta mokraća uglavnom ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamnija boja može biti znak manjka tečnosti.

Bebama treba češće nuditi majčino mlijeko, dok se djeci koja koriste adaptirano mlijeko između obroka može davati prokuhana i ohlađena voda. Odojčadi koja jedu čvrstu hranu i maloj djeci treba redovno nuditi vodu, voće i povrće s visokim udjelom tečnosti, uz izbjegavanje zaslađenih napitaka. Trudnice trebaju ravnomjerno piti vodu i ograničiti kofeinska i zaslađena pića.

Umjesto velikih obroka, tokom toplih dana bolje je rasporediti pet manjih: doručak, dvije užine, lagani ručak i večeru. Jelovnik može uključivati oko 500 grama voća i 300 grama svježeg povrća, nemasne mliječne proizvode, ribu, dobro termički obrađeno meso, supe i čorbe. Tešku, masnu, prženu i brzu hranu, kao i jela sa sirovim jajima, treba izbjegavati. Namirnice moraju biti higijenski pripremljene i čuvane u frižideru.

Trudnicama se savjetuju češći i manji obroci s manje soli i masnoće, djeci laganija hrana i voće, a starijim osobama lako probavljivi obroci. Hronični bolesnici mogu koristiti supe i čorbe, uz kontrolu soli u skladu s preporukama ljekara.

Prije putovanja važno je dovoljno se naspavati, a trudnice, starije osobe i hronični bolesnici trebaju se prethodno savjetovati s ljekarom. Zagrijani automobil treba provjetriti prije ulaska, dok klima-uređaj treba podesiti na temperaturu pet do sedam stepeni nižu od one napolju. Tokom vožnje preporučuju se pauze svaka dva sata radi odmora, provjetravanja, hidratacije i istezanja.

Djecu, starije osobe i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu. Temperatura u automobilu može vrlo brzo porasti i dovesti do smrtonosnog pregrijavanja.

Toplotni osip nastaje kada znoj ne može isparavati, a ublažava se presvlačenjem u suhu odjeću i boravkom u rashlađenom prostoru. Kod toplotnog edema, odnosno oticanja šaka i stopala, pomažu hlađenje, podizanje nogu iznad nivoa srca i hladne obloge.

Toplotna nesvjestica najčešće je posljedica dehidracije. Osobu treba položiti, podići joj noge i rashladiti je, a vodu ili napitak s elektrolitima davati tek nakon što se osvijesti, u malim gutljajima. Kod bolnih toplotnih grčeva potrebno je prekinuti aktivnost, skloniti se u hlad i mirovati. Ako traju duže od sat vremena, treba potražiti ljekarsku pomoć.

Obilno znojenje, glavobolja, mučnina, slabost, nesvjestica i grčevi mogu ukazivati na toplotnu iscrpljenost. Najteže stanje je toplotni udar, koji se može prepoznati po vreloj, crvenoj i suhoj koži, prestanku znojenja, konfuziji, dezorijentaciji, grčevima ili gubitku svijesti.

U slučaju sumnje na toplotni udar odmah treba pozvati Hitnu pomoć. Do dolaska medicinskog tima osobu treba premjestiti u hlad, skinuti joj višak odjeće i intenzivno je hladiti vodom, ledom ili hladnim oblogama na vratu, u pazuhu i preponama. Osobi koja je bez svijesti ili dezorijentisana ne smije se davati tečnost na usta. Svako pogoršanje stanja tokom ekstremnih vrućina zahtijeva brzu reakciju, jer pravovremena pomoć može spasiti život.