Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti upozorava da sve duža i toplija ljeta stvaraju povoljnije uslove za širenje zaraznih bolesti širom kontinenta.

Osim kratkotrajnih toplotnih talasa, posebno zabrinjava trend dugotrajnog rasta temperatura. Zbog toga je za pravovremeno predviđanje i suzbijanje novih prijetnji potrebna čvršća saradnja država, zdravstvenih institucija te sektora koji se bave ljudima, životinjama i okolišem.

Visoke temperature ubrzavaju razmnožavanje bakterija u hrani. Toplota i vlaga mogu je učiniti zdravstveno neispravnom bez vidljivih promjena u izgledu, mirisu ili ukusu. Rizik se može smanjiti pranjem voća i povrća, odvajanjem sirovih namirnica od kuhane hrane, temeljitim termičkim obrađivanjem i pravilnim čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi.

Toplija i vlažnija razdoblja pogoduju i širenju komaraca, uključujući invazivne vrste koje se pojavljuju u područjima gdje ranije nisu bile uobičajene. Denga, čikungunja i virus Zapadnog Nila zbog toga predstavljaju sve ozbiljniji javnozdravstveni izazov. Sezona prenosa Zapadnog Nila najčešće traje od kasnog proljeća do jeseni, s najvećim brojem slučajeva između jula i septembra. Ove godine infekcije su zabilježene u Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Španiji.

Zaštitu pružaju repelenti, odjeća koja pokriva veći dio tijela, mreže na prozorima, klima-uređaji i komarnici. Građanima se također savjetuje da uklanjaju stajaću vodu iz dvorišta i oko kuća, jer ona komarcima može poslužiti kao mjesto za razmnožavanje.

Rizik nose i krpelji, koji mogu prenijeti bakterije i viruse odgovorne za lajmsku bolest i krpeljni encefalitis. Za sprečavanje encefalitisa vakcinacija je među najefikasnijim mjerama, a u Evropi se godišnje registruje prosječno oko 3.000 slučajeva. Tokom boravka u prirodi preporučuju se duge hlače i rukavi, kao i detaljan pregled tijela i uklanjanje krpelja nakon povratka.

ECDC prati i bakterije roda Vibrio, koje uspijevaju u toplim vodama umjerenog saliniteta. Kod ljudi mogu izazvati vibriozu nakon kontakta s onečišćenom vodom ili konzumiranja zaraženih morskih plodova. Iako su takve infekcije još relativno rijetke, sjeverne zemlje uz Baltičko more bilježe njihov rast, naročito tokom ljeta s dugotrajnim toplotnim talasima i višim temperaturama mora.

Kako bi se smanjila opasnost, ne preporučuje se kupanje s otvorenim ranama, ogrebotinama ili nedavno urađenim pirsingom, dok morske plodove treba dobro termički obraditi. Kretanje bakterije Vibrio ECDC prikazuje na interaktivnoj mapi koja se svakodnevno ažurira i uključuje petodnevnu prognozu.