Više od trećine osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, zbog čega je predloženo uvođenje strožijih pravila za označavanje hrane i reklamiranje proizvoda namijenjenih djeci.

Prijedlog zakona o zaštiti djece od gojaznosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda pripremili su Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne tjelesne težine. Među ključnim mjerama su upozorenja na prednjoj strani ambalaže, ograničavanje marketinga nezdrave hrane i obezbjeđivanje zdravijih izbora u okruženju u kojem borave djeca.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da 36,1 posto djece u dobi od osam godina ima višak kilograma ili gojaznost. Hrvatska se zbog toga ubraja među evropske zemlje s najvećim udjelom dječje gojaznosti.

Dražen Gorjanski, doktor porodične medicine i jedan od autora prijedloga, upozorio je na posljedice koje ovaj problem može imati po zdravlje i razvoj djece.

“Dječja gojaznost povećava rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, visokog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, te značajno utiče na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece”, objasnio je Gorjanski.

Šta bi donio novi zakon

Predložene izmjene predviđaju razumljivije podatke o sastavu proizvoda, bolju zaštitu djece od agresivnih reklamnih kampanja, dostupnost pitke vode na mjestima gdje se konzumira hrana i obavezu ponude nutritivno kvalitetnijih namirnica.

Planirana je i edukacija trudnica, kao i podučavanje djece o načinima na koje prehrambena industrija koristi marketing. Zdravije okruženje trebalo bi biti osigurano ne samo u školama, već i na drugim lokacijama na kojima se okupljaju djeca.

“Uz to, predlažemo obavezu edukacije trudnica, edukacije djece o tehnikama marketinga hrane, kao i stvaranje zdravijeg prehrambenog okruženja ne samo u školama, već i na mjestima okupljanja djece”, dodao je Gorjanski.

Autori prijedloga naglašavaju da se nijedan proizvod ne bi zabranio, niti bi građanima bila oduzeta mogućnost izbora. Upozoravajuće oznake odnosile bi se na proizvode s visokim udjelom šećera, soli ili zasićenih masti.

Marketing usmjeren prema djeci prepoznavao bi se po korištenju crtanih likova, igračaka, dječijeg jezika, igara i influensera popularnih među najmlađima, ali i po emitovanju reklama u sadržajima i terminima namijenjenim djeci.

“Kriterijumi su prilično jednostavni – koristi li reklama dječje likove, crtane junake, igračke, igre, influensere popularne među djecom, dječji jezik ili se prikazuje u medijima i terminima prvenstveno namijenjenim djeci. To su kriterijumi koji se već primjenjuju u više država”, rekao je Gorjanski.

Pravila bi obuhvatila i promociju hrane na društvenim mrežama poput TikToka i Instagrama, ali se ne bi odnosila na opšti rad tih platformi.

Gorjanski je odbacio tvrdnje da se prijedlogom uvodi novi namet na nezdravu hranu. Prema njegovim riječima, Vladi bi samo bila ostavljena mogućnost da u budućnosti razmotri fiskalne mjere, ukoliko stručne analize pokažu da su opravdane.

“Zakon ne uvodi novi porez. On samo ostavlja mogućnost da Vlada, ukoliko za to postoje stručni razlozi i procjena efekata, u budućnosti razmotri fiskalne mjere. To bi zahtijevalo posebne odluke i dodatne analize”, rekao je, ističući da bi eventualno uvođenje takvih mjera i odluka o trošenju prikupljenih sredstava zahtijevali poseban zakon.

Promjene bi se odnosile i na školsku ishranu. Škole bi postepeno trebale uskladiti ponudu s prehrambenim standardima, pa proizvodi nepovoljnog nutritivnog sastava ne bi bili dio redovne ponude.

“Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija”, naglasio je on.

Kriterijumi za procjenu kvaliteta hrane zasnivali bi se na međunarodno priznatim modelima, posebno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za evropsku regiju. Pri tome se ne bi pravila razlika između domaćih i stranih proizvoda, već bi se ocjenjivao njihov sastav.

“Ne procjenjuje se da li je proizvod domaći ili strani, već njegov sastav. Tradicionalni proizvodi nisu zabranjeni, ali ako prema objektivnim kriterijumima imaju nepovoljan nutritivni profil, na njih se primjenjuju ista pravila kao i na sve druge proizvode”, rekao je Gorjanski, potvrđujući da bi se to moglo odnositi i na proizvode poput kulena ili pršuta, u zavisnosti od njihovog sastava.

Prijedlog se bavi i reklamama koje promovišu ekstremno mršavljenje, jer su djeca istovremeno izložena porukama koje podstiču konzumaciju visokokalorične hrane i sadržajima koji nameću nezdrave ideale izgleda.

“Djeca, naročito djevojčice, danas odrastaju okružena protivrečnim porukama. S jedne strane izložena su reklamama koje podstiču konzumaciju visokokaloričnih proizvoda, a s druge porukama koje često promovišu ekstremno mršave ideale ljepote. Cilj zakona je da zaštiti djecu od oba oblika štetnog uticaja i promoviše zdrav odnos prema ishrani i sopstvenom tijelu”, istakao je Gorjanski.

Ako zakon bude usvojen, njegove odredbe važit će za sve proizvođače i uvoznike. Proizvodi koji budu podlijegali obavezi označavanja moraće imati propisana upozorenja, a nadzor nad primjenom obavljat će inspekcijske službe.

“Proizvodi koji podliježu obavezi upozoravajućeg označavanja moraće da budu označeni u skladu sa zakonom, a sprovođenje će nadzirati nadležni inspekcijski organi. Kao i kod svakog drugog propisa, očekuje se da će se proizvođači uskladiti sa zakonskim obavezama”, rekao je on.

Gorjanski smatra da zakon sam po sebi neće ukloniti problem dječje gojaznosti, ali da kombinacija upozoravajućih oznaka, kontrole marketinga i boljeg prehrambenog okruženja može donijeti mjerljive rezultate. Kao primjer je naveo istraživanje objavljeno u časopisu “The Lancet”, koje je pratilo više od 300.000 djece u Čileu i pokazalo pozitivan učinak sličnih mjera.

Građani, ljekari, roditelji i predstavnici prehrambene industrije svoje komentare na prijedlog mogu dostaviti do 15. septembra putem internet stranica organizacija POST i Udruženja za prevenciju prekomjerne tjelesne težine. Nakon toga bi dokument trebao biti upućen u saborsku proceduru.