Stanovnici Venecuele s mješavinom nade i rezerve prate početak razgovora između vladajuće stranke i opozicije, koji su započeli danas uz podršku Sjedinjenih Država, a cilj im je jačanje demokratskih procesa i povratak prava nakon gotovo tri decenije socijalističke vlasti, iako raniji pokušaji nisu donijeli pomirenje.

Nakon što su američke snage u januaru zarobile tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura i odvele ga na suđenje u SAD, u pregovorima učestvuju članovi Narodne skupštine, koja je uglavnom naklonjena vlasti, te grupa bivših opozicionih poslanika koji su ranije pokušali svrgnuti Madura, a američki zvaničnici najavili su da će imati ulogu posrednika.

Prije sedam sedmica u Caracasu su se sastali predsjednik Skupštine Jorge Rodriguez, brat vršiteljice dužnosti predsjednice Delcy Rodriguez, i bivša poslanica Dinorah Figuera, koja se nakratko vratila u zemlju nakon gotovo osam godina egzila.

Figuera je 2023. godine izabrana da predstavlja opozicione poslanike iz saziva Skupštine iz 2015., koji se smatra posljednjom demokratski izabranom institucijom u Venecueli.

Ona je istakla da je prioritet razvoj institucionalne agende koja prevazilazi interese političkih grupa, što je predložila i američka administracija.

Nakon hapšenja Madura i njegove supruge, američka administracija predložila je trofazni plan za Venecuelu: stabilizaciju, oporavak i demokratsku tranziciju.

State Department je u petak saopćio da Washington ne namjerava diktirati kako će se izbori provesti te da razumije poteškoće pripreme za glasanje dok se zemlja oporavlja od razornih zemljotresa iz juna, kada je poginulo više od 5.500 ljudi, povrijeđeno 16.700, a 20.000 ostalo bez krova.

„Tu smo da pomognemo u olakšavanju, a ne da diktiramo proces pomirenja kroz koji se može izraziti volja venecuelanskog naroda“, poručili su iz američkog ministarstva, dodajući da će ohrabriti sve političke stranke da se transformišu iz protestnih pokreta u političke organizacije, zalažući se za slobodne medije, pošteno izborno vijeće i sigurnost biračkih mjesta.

Uprkos neuspjehu četiri prethodna dijaloga od 2017. do 2024., većina građana očekuje pozitivan ishod, prvenstveno zbog političkih promjena nakon svrgavanja Madura i uticaja SAD na vladu Delcy Rodriguez.

Mnogi vjeruju da bi ovog puta mogli postići minimalni dogovori koji bi poboljšali stanje u zemlji.

Međutim, analitičari su saglasni da je prelazak na demokratiju još daleko, upozoravajući da bi slobodni izbori bili tek na kraju dugog procesa.

Uspostavljanje izbornog kalendara i uslova za fer glasanje ne čini se vjerovatnim u bliskoj budućnosti, smatraju analitičari.

„Prelazak na demokratiju ne počinje početkom procesa dijaloga. Počinje priznavanjem i obnavljanjem garancija koje su prekršene“, rekao je John Magdaleno, politički konsultant i profesor na Katoličkom univerzitetu Andrés Bello.

On je naglasio da se prvo moraju vratiti građanske slobode i politička prava: sloboda izražavanja, sloboda štampe, sloboda okupljanja i udruživanja, nepovredivost privatnih komunikacija i druge garancije koje osiguravaju ljudska prava.