Evropski mehanizam CBAM predstavlja dodatni pritisak na domaću industriju, zahtijevajući brzo prilagođavanje novim ekološkim standardima. Cementara Kakanj na ove izazove odgovara stalnim ulaganjima u modernizaciju, energetsku efikasnost i transparentnost. Tokom današnje posjete medija, predstavnici kompanije govorili su o načinima na koje održavaju lidersku poziciju u održivom poslovanju.

Cementara Kakanj dio je grupacije Heidelberg Materials, globalnog lidera u proizvodnji građevinskih materijala prisutnog u gotovo 50 država. Od privatizacije 2000. godine, u održivi razvoj i modernizaciju uloženo je preko 300 miliona KM, s fokusom na ekološke projekte i tehnologiju usklađenu s evropskim normama. Značajan dio sredstava utrošen je na filterske sisteme, poboljšanje energetske efikasnosti i stalno praćenje emisija. Prema podacima kompanije, emisije prašine smanjene su za 99 posto u odnosu na period prije privatizacije.

Proizvodni procesi u potpunosti su usklađeni s važećom okolišnom dozvolom, zakonima i definiranim graničnim vrijednostima. Emisije se redovno nadziru, a usklađenost se provjerava kroz interne i eksterne kontrole, uključujući i inspekcije nadležnih institucija.

Tehnički direktor Izudin Neimarlija istaknuo je da Heidelberg Materials Cement BiH već godinama aktivno radi na dekarbonizaciji i unapređenju održivosti, što je dio globalne strategije kompanije. “Primjenjujemo nove tehnologije, moderniziramo proizvodnju i odgovorno upravljamo utjecajem na okoliš. Svjesni smo izazova koji stoje pred bh. industrijom, ali zahvaljujući strateškom i dugoročnom pristupu bilježimo rast i nastavljamo ulaganja u razvoj, konkurentnost i nova radna mjesta. Spremni smo podijeliti svoja znanja i dobre prakse s drugim kompanijama kako bismo zajedno ubrzali tranziciju domaće industrije”, kazao je Neimarlija.

Upotreba zamjenskih goriva ključna je za smanjenje emisija u cementnoj industriji.

Jedan od ključnih načina smanjenja upotrebe fosilnih goriva jeste postepeno povećanje udjela alternativnih energenata. U Cementari Kakanj dio toplotne energije dobija se iz SRF-a, goriva napravljenog od nereciklabilnog krutog otpada poznatog i kontroliranog sastava, kao i od iskorištenih automobilskih guma. Sagorijevanje se odvija na temperaturama od oko 1.450 °C, što omogućava efikasnu termičku obradu i maksimalno iskorištavanje energije. Materijali se nabavljaju pod kontroliranim uslovima i prije upotrebe prolaze propisane laboratorijske provjere.

Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša, objašnjava da SRF ima jasno definirana fizička i hemijska svojstva, nabavlja se pod kontroliranim uslovima i podvrgava laboratorijskim provjerama. Njegova upotreba usklađena je s dozvolama i standardima koji vrijede u cementnoj industriji Evropske unije. Trenutno alternativna goriva pokrivaju oko 10 do 12 posto potrebne toplotne energije, a dugoročni cilj je povećanje tog udjela kako bi se smanjila ovisnost o uglju i ostalim fosilnim gorivima.

Bajtarević dodaje da periodična mjerenja dioksina i furana obavljaju ovlaštene nezavisne laboratorije. “Mjerenja provodimo dva puta godišnje, dok su u evropskoj i svjetskoj praksi cementne industrije ona često znatno rjeđa. Rezultati do sada pokazuju vrijednosti daleko ispod propisanih granica, a najčešće i ispod praga detekcije”, naveo je Bajtarević.

Povećanje udjela alternativnih goriva sastavni je dio šireg procesa dekarbonizacije i prilagođavanja novim tržišnim i regulatornim uslovima. Dekarbonizacija danas nije opcija, već jedan od ključnih preduslova za očuvanje konkurentnosti domaće industrije, naročito s obzirom na primjenu CBAM mehanizma.

Novi izazovi nameću potrebu za strateškim odgovorom države.

Iako kompanije mogu same ulagati u tehnologiju i unapređivati svoje procese, brzina tranzicije zavisi i od efikasnosti cjelokupnog sistema. Bosni i Hercegovini nedostaju jasna strategija upravljanja otpadom, razvijena primarna selekcija, precizniji regulatorni okvir i brža primjena propisa.

Otpad koji se trenutno odlaže na deponije ili završava u rijekama i prirodi mogao bi se, nakon odgovarajuće obrade i uz strogu kontrolu, koristiti kao izvor energije i djelimično zamijeniti fosilna goriva. Na taj način bi se smanjile količine otpada, poboljšala zaštita okoliša i podržala dekarbonizacija industrijske proizvodnje.

U uslovima primjene CBAM-a i rastućih troškova emisija CO₂, zelena tranzicija postaje pitanje opstanka domaće proizvodnje. Iskustvo Cementare Kakanj pokazuje da održivo poslovanje zahtijeva dugoročna ulaganja, tehnološku modernizaciju, poštivanje propisa i otvorenu komunikaciju s javnošću.