Ljubinko Kecman, načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja Agencije za agrarna plaćanja RS, izjavio je da većina poljoprivrednika smatra kako bi bez podsticaja proizvodnja bila na granici isplativosti, te da Republika izdvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede.

Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja propisano je da pravo na podsticaj za sjetvu ozime pšenice za 2025. godinu imaju svi koji ispune uslove, a visina premije iznosi 500 KM po hektaru zasijane površine.

Trenutno su u fazi obračuna, pri čemu je priznato oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu, a sada se provode dodatne kontrole putem terenskih provjera i aplikacije za provjeru useva.

Poljoprivrednici su od sjetve do 15. maja imali priliku prijaviti se u registar proizvodnje, a zahtjevi su podnošeni u martu i aprilu, nakon čega počinje obrada podataka.

Kecman objašnjava da pri obradi zahtjeva za pšenicu i uljarice koriste zemljišni informacioni sistem koji omogućava identifikaciju, mapiranje i kontrolu zemljišta.

Satelitski snimak sa velikom sigurnošću, preko 95 odsto, prepoznaje kulture na parcelama, tako da su sve validirane parcele isplaćene u prvom krugu.

Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, od čega je isplaćeno 24.200, a za preostalih 4.000 hektara potrebna je dodatna kontrola – za 2.500 hektara satelit nije pokazao pšenicu, dok je 1.500 hektara sporno i pod dodatnom kontrolom.

Uslovi za proizvođače

Uslovi za proizvođače uključuju upis u registar poljoprivrednih gazdinstava sa aktivnim statusom, bez dugovanja prema ministarstvu, izmirenu protivgradnu preventivu i prijavu doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi.

Svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru, a za pšenicu je dodatno potrebno uz zahtjev dostaviti račun o nabavki deklarisanog sjemena.

Očekuje se da će drugi obračun biti završen do sredine augusta, a do 15. maja isplaćeno je 40 miliona sredstava iz budžeta 2026. godine, najviše za premiju mlijeka i pšenicu.

Za pšenicu se predviđa izdvajanje oko 13 miliona KM, dok se premije za mlijeko isplaćuju kontinuirano oko 20. u mjesecu – 30 feninga po litru kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko, a proizvođači su u teškoj situaciji zbog pada otkupne cijene i kvota.

Kapitalne investicije

Poljoprivrednici su najviše zainteresovani za kapitalne investicije poput traktora, priključaka, opreme u stočarstvu i prehrambenoj industriji, za šta je rezervisano oko 70 miliona KM.

Povrat sredstava iznosi 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna gazdinstva, uz dodatnih 5-10% za žene i mlade do 40 godina, a javni poziv se raspisuje svake godine radi izvjesnosti.

Najčešće greške

Najčešće greške su administrativne, poput neažuriranih podataka, neizmirenih doprinosa ili protivgradne preventive, te dugovanja.

Prva mjera u proljeće je obračun regresiranog dizela, gdje je odobreno 17 miliona litara za preko 15.000 korisnika, a realizacija traje do sredine oktobra, nakon čega se baze pročišćavaju.

Uredna dokumentacija

Korisnici su obavezni čuvati dokumentaciju tri godine radi inspekcijskog pregleda i vlastite evidencije.