Sigurnosna granica
Koliko šoljica kafe bez brige: Stručnjaci objasnili koliko je kofeina sigurno za srce
Koliko šoljica kafe bez brige: Stručnjaci objasnili koliko je kofeina sigurno za srce
Stručnjaci su ispitali količinu kofeina koja ne ugrožava srce te su pojasnili kada unos može postati štetan.
Premda prekomjeran unos kofeina može uzrokovati ubrzan rad srca, osjećaj lupanja, nervozu ili privremeni porast krvnog pritiska, većina zdravih odraslih može bez većih posljedica konzumirati nekoliko šoljica kafe dnevno.
Prema smjernicama Američkog udruženja za srce (AHA), dnevni unos do 400 miligrama kofeina, što otprilike odgovara pet šoljica kafe, smatra se sigurnim za većinu odraslih.
Umjerena količina može donijeti i koristi
Istraživanja ukazuju da umjeren unos kafe ne mora biti samo bezazlen, već može biti povezan s određenim dobrobitima za zdravlje srca.
Gregory M. Marcus, profesor medicine na Univerzitetu California u San Francisku i jedan od autora studije, izjavio je da količina do pet šoljica dnevno može biti „sigurna i ne povećava kardiovaskularni rizik, pod uslovom da se u kafu ne dodaju šećer i drugi dodaci“.
Rezultati istraživanja pokazuju da osobe koje piju umjerene količine kafe imaju manji rizik od određenih kardiovaskularnih problema, uključujući srčane bolesti, srčanu insuficijenciju i moždani udar, a kod nekih je zabilježena i povezanost s manjim rizikom od visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2.
Najniži rizik od smrtnosti, prema podacima istraživanja, uočen je kod ljudi koji dnevno piju između dvije i četiri šoljice kafe.
Kofein ne dolazi samo iz kafe
Stručnjaci podsjećaju da kafa nije jedini izvor kofeina u svakodnevnoj prehrani – na ukupan unos utiču i čaj, čokolada, energetska i gazirana pića, kao i pojedini lijekovi koji sadrže kofein.
Autori studije navode da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdio uticaj ostalih izvora kofeina na zdravlje.
Ne postoji ista mjera za sve
Profesor Marcus istaknuo je da ne postoji univerzalno pravilo koje vrijedi za sve ljude kada je riječ o količini kafe – način na koji organizam metabolizira kofein zavisi od genetike, metabolizma, godina i prethodnih navika.
Osim toga, potencijalne koristi kafe mogu biti umanjene ako se u nju dodaje velika količina šećera, sirupa ili visokokaloričnih mliječnih dodataka.
„Iako istraživanja ukazuju na to da unos kofeina kod nekih ljudi može biti povezan s određenim koristima za kardiovaskularno zdravlje, važno je znati da ne postoji univerzalna strategija za siguran unos. Količina koja je za jednu osobu razumna, kod druge može izazvati neželjene posljedice poput lupanja srca, anksioznosti ili problema sa snom“, zaključio je Marcus.

