Prema novom izvještaju pet agencija Ujedinjenih nacija, gotovo svaki treći stanovnik planete – tačnije 2,69 milijardi ljudi – nije u stanju priuštiti raznovrsnu ishranu koja bi zadovoljila njihove energetske i nutritivne potrebe. Izvještaj upozorava da je potreban ogroman napor kako bi se do 2030. godine ostvario globalni cilj potpunog iskorjenjivanja gladi.

Globalna glad je u 2025. godini zabilježila treći uzastopni pad, pogađajući 7,8 odsto svjetske populacije u odnosu na 8,1 odsto godinu ranije. također su se pojavili znaci da je dugoročni trend rasta gladi u Africi zaustavljen. Ipak, udio ljudi koji ne mogu priuštiti zdravu ishranu ostaje izuzetno visok, istakao je Maximo Torero, vodeći ekonomista Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) i jedan od autora izvještaja, u razgovoru za britanski The Guardian.

U godišnjem izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu za 2026. godinu izračunato je da zdrava ishrana košta 4,28 dolara dnevno, prilagođeno paritetu kupovne moći. Torero je naglasio da je linija ekstremnog siromaštva tri dolara po osobi, što znači da zdrava ishrana košta znatno više. Vlade su, kako je rekao, obično fokusirane na subvencioniranje žitarica i skrobnih namirnica, a ne mesa, voća, povrća i mliječnih proizvoda, što osigurava kalorije, ali ne i raznovrsnost ishrane.

Torero je upozorio na posljedice ovakve ishrane na porast gojaznosti i bolesti poput raka i dijabetesa. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je gojaznost kod odraslih porasla sa 12 odsto u 2012. na 16 procenata u 2024. godini. „vrlo je hitno. Gojaznost (među odraslima) raste tako brzo da moramo intenzivno raditi na minimiziranju rizika i skrivenih troškova koje će ovaj porast donijeti“, rekao je Torero.

On je pozvao na ulaganje u infrastrukturu, istraživanje i razvoj, jer određeni modeli iz izvještaja ukazuju da bi efikasniji lanci snabdijevanja mogli smanjiti troškove mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. također je predložio nove politike za podsticanje veće potrošnje voća i povrća kako bi se ublažio ekonomski uticaj zdravstvenih problema povezanih s lošom ishranom.

U Africi je prošle godine 66,6 odsto stanovništva bilo u nemogućnosti priuštiti zdravu ishranu, što je više nego dvostruko u odnosu na Aziju ili Latinsku Ameriku. Afrika je prvi put postala kontinent s najvećim brojem gladnih – oko 309 miliona, prestigavši Aziju koja ima 292 miliona. Torero objašnjava da je rast uglavnom posljedica većeg porasta populacije u Africi, pri čemu se udio gladnih u stanovništvu zapravo počinje smanjivati „prvi put nakon mnogo godina“. Izvještaj su pripremile FAO, WHO, UNICEF, Svjetski program za hranu UN i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj.