Posljednjih godina proteini su postali izuzetno popularan dodatak prehrambenim proizvodima, od grickalica do doručkovih pahuljica.

Nutricionistkinja McKenzie Burgess upozorava da pretjerivanje s proteinima nije uvijek zdravo, a dijetetičarka Talia Folador ističe da prevelik fokus na njih smanjuje unos vlakana, vitamina i ugljikohidrata koji su ključni izvor energije.

Prekomjeran unos proteina može izazvati zatvor, posebno ako zamijeni voće, povrće i cjelovite žitarice, naglašavaju stručnjaci.

Rješenje leži u povećanju unosa biljnih proteina poput pasulja, sočiva i orašastih plodova, koji uz proteine sadrže i vlakna nužna za dobro varenje.

Česta potreba za mokrenjem može biti znak previše proteina; dijetetičarka Joanna Katz objašnjava da bubrezi tada izbacuju više uree i azotnih otpadaka.

Zbog toga raste rizik od dehidratacije, sa simptomima poput žeđi, umora i vrtoglavice.

Ako proteini istisnu ugljikohidrate, mogu se javiti umor i slabiji treninzi, te pojačana želja za slatkim, navodi nutricionistkinja Sara Anzlovar.

“Ugljikohidrati su glavni pokretač organizma tokom vježbanja i omogućavaju proteinima da se iskoriste za oporavak mišića”, dodaje Talia Folador.

Dodavanje proteinskih pločica i napitaka bez zamjene drugih namirnica može dovesti do povećanja tjelesne težine.

Prema novim američkim smjernicama, preporučeni dnevni unos proteina za zdrave odrasle osobe iznosi 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase, s tim da tačna količina zavisi od starosti, aktivnosti i zdravlja.