Generalna skupština UN-a u petak je podržala produženje mandata Volkera Turka na čelu UN-ovog ureda za ljudska prava na još četiri godine, uprkos otporu Sjedinjenih Država i Rusije.

Novi mandat počinje 12. oktobra 2026. i trajat će do 11. oktobra 2030. godine, čime će Turk nastaviti voditi Ured visokog komesara za ljudska prava.

Türk je dobio 144 glasa podrške, deset država je bilo protiv, dok je 13 bilo suzdržano.

Prije glasanja, zamjenik američkog izaslanika pri UN-u Jeff Bartos pozvao je članice da glasaju protiv Turka, prijeteći revizijom američkog angažmana, učešća i finansiranja ukoliko mandat bude produžen.

„Ne smijemo dozvoliti proceduralne zloupotrebe i dogovore iza zatvorenih vrata; SAD će odmah preispitati svoje učešće i sredstva“, poručio je Bartos.

Ruski zamjenik izaslanika Dmitrij Čumakov optužio je Turka i njegov ured za pristrasnost i stavljanje u službu zapadnih geopolitičkih interesa.

Čumakov je doveo u pitanje posjeduje li Turk potrebne kvalitete prema rezoluciji UN-a koja traži osobu „visokog moralnog ugleda i ličnog integriteta“.

„Da li gospodin Turk ispunjava te uslove? Pitanje je retoričko“, rekao je Čumakov, dodajući da ured pod njegovim vodstvom promoviše zapadne interese pod maskom borbe za ljudska prava.

Portparol generalnog sekretara UN-a Stephane Dujarric branio je proces, ističući da se sve odvija transparentno i u skladu s pravilima.

Proizraelska grupa UN Watch kritikovala je Turka zbog, kako tvrde, 58 osuda Izraela, dok je SAD kritikovao više nego Kinu, Sjevernu Koreju, Kubu, Saudijsku Arabiju i Katar zajedno.

Grupa je navela i da je Turk osudio američke i izraelske napade na Iran, opisujući iranski odgovor kao „odmazdu“, što je, po njima, dalo legitimitet iranskim akcijama.