Prema preliminarnoj analizi Svjetske banke, dva jaka zemljotresa koja su 24. juna pogodila Venecuelu nanijela su direktnu štetu od oko 19,6 milijardi dolara, dok bi cjelokupni troškovi obnove mogli doseći gotovo 50 milijardi dolara.

Zemljotresi magnitude 7,2 i 7,5 po Richteru usmrtili su otprilike 5.000 ljudi, prema podacima venecuelanske vlasti, a ranjeno je skoro 17.000, dok je oko 18.000 ostalo bez krova nad glavom.

Najteži udarac pretrpjeli su sjeverni dijelovi zemlje, uključujući glavni grad Caracas, gdje su oštećeni stambeni, infrastrukturni i poslovni objekti.

Svjetska banka ističe da je riječ o najsmrtonosnijem zemljotresu u Venecueli od 1812. godine, koji je zadesio zemlju u trenutku teške socioekonomske krize.

Stopa siromaštva iznosi više od 76 posto, a od 2015. godine iz zemlje je emigriralo oko 7,9 miliona ljudi.

Potpredsjednica Svjetske banke za Latinsku Ameriku i Karibe Suzana Cordeiro Guerreira ocijenila je da šteta od 19,6 milijardi dolara predstavlja ogroman teret za ekonomiju i zahtijeva koordiniran odgovor međunarodne zajednice i domaćih institucija.

Preliminarna procjena temelji se na modelima za procjenu štete nakon potresa, lokalnim seizmološkim podacima, satelitskim snimcima i izvještajima državnih organa i humanitarnih organizacija.

U procjenu nisu uključeni troškovi poboljšanja građevinskih standarda, uklanjanja ruševina i izgradnje otpornijih objekata, koji bi mogli biti dva do dva i po puta veći od troškova zamjene uništenih objekata, čime bi ukupni račun za obnovu mogao prići 50 milijardi dolara.

Svjetska banka upozorava i da procjena ne obuhvata indirektne ekonomske gubitke, uključujući smanjenje radne snage, koji bi ove godine mogli iznositi oko jedan posto BDP-a.

Prema analizi, 47 posto ukupne štete odnosi se na stambene objekte, 27 posto na infrastrukturu, a 26 posto na nestambene objekte.

Banka je saopćila da s venecuelanskom vladom, Međuameričkom razvojnom bankom i Razvojnom bankom Latinske Amerike (CAF) radi na sveobuhvatnoj procjeni troškova oporavka i obnove.

U izvještaju se navodi da će brzina obnove biti ključna za ekonomski oporavak, a bez većih javnih i privatnih ulaganja, Venecuela vjerovatno neće dostići nivo BDP-a prije zemljotresa prije 2036. godine.