Velike kompanije u Evropskoj uniji od 19. jula više ne smiju uništavati neprodanu odjeću i obuću, a srednja preduzeća će se morati prilagoditi do 2030. godine. Ova zabrana, donesena kroz Uredbu o ekološkom dizajnu, obavezuje firme da pronađu alternativne načine postupanja s viškovima, poput donacija ili preprodaje.

Iako se zabrana prvobitno odnosi samo na velike igrače, srednja preduzeća imaju rok do jula 2030. godine, dok su mikro i mala preduzeća potpuno izuzeta. Kompanije sada moraju ozbiljnije planirati zalihe i izbjegavati stvaranje viškova, a umjesto bacanja, mogu robu prodati po sniženju, donirati ili preraditi.

Pravila se odnose i na proizvode koji nikada nisu izloženi u prodaji, kao i na one vraćene od kupaca. Uništavanje više ne uključuje samo spaljivanje ili odlaganje na deponiju, već i namjerno usmjeravanje na reciklažu – izuzetak je priprema za ponovnu upotrebu ili obnova.

Međutim, zabrana nije apsolutna. Izuzeci su mogući u slučajevima kada je roba opasna po zdravlje ili sigurnost, ili kada je oštećenje takvo da se ne može popraviti. Države članice će nadzirati provođenje pravila.

Velike kompanije dužne su javno objaviti količinu i težinu neprodatih proizvoda koje odbacuju, razloge za to te mjere koje poduzimaju kako bi smanjile otpad. Od februara 2027. godine izvještavanje će se dodatno pojednostaviti kroz jedinstven evropski obrazac.

Prema podacima Evropske komisije, svake godine se u Evropi uništi između četiri i devet posto neprodanog tekstila koji nikada nije nošen, što dovodi do emisije od oko 5,6 miliona tona ugljičnog dioksida.

Očekuje se da će nova pravila povećati količinu odjeće koja se prodaje po sniženim cijenama ili završava u outletima, ali i donacija. S druge strane, kompanije će morati izdvojiti dodatna sredstva za skladištenje, sortiranje i obnavljanje proizvoda.